Potres ne može ugroziti zagrebački turizam, spas su mladi kreativci

Autor: Marija Crnjak , 19. siječanj 2021. u 22:00
Svakako će se voditi računa da događanja u centru grada budu neinvazivnog karaktera/BORIS ŠČITAR/VL/PIXSELL

I zbog pandemije na koju i dalje računamo, više nego ikad ponuda se treba bazirati na otvorenom i na korištenju potencijala kreativaca koji su pokazali inovativan pristup.

Zagrebačka turistička priča u 2021. godini, pod pretpostavkom da se do ljeta otvore granice, mogla bi čak biti i izvediva, a više nego ikada odvijat će se na otvorenom, te se bazirati na modernoj, inovativnoj kreativnoj ponudi s kojom je Zagreb vrlo uspješno krenuo i prije pandemije.

Potres i njegove posljedice pritom ne bi trebali značajno utjecati na turistički promet u ovoj godini, te bi čak mogao pridonijeti geografskom proširenju turističkih zona o kojima se dugo priča.

Dugoročno, Zagreb i dalje ostaje na putu da bude vodeća regionalna turistička destinacija, magnet za digitalne nomade i milenijce, slažu se sugovornici Poslovnog dnevnika i kreatori turističke ponude glavnoga grada Hrvatske.

“Pandemija, a i razorni potresi u Zagrebu, naučili su nas kako je posebno važno u vrlo kratkom razdoblju pravovremeno, brzo i dobro reagirati na novonastale situacije, pratiti trendove koristeći digitalne alate i platforme te turističku ponudu prilagoditi novonastalim uvjetima.

Okrenuli smo se digitalnim inovacijama koje nam omogućuju stvaranje dodatne vrijednosti, atraktivnosti, ali i pojavnosti naše turističke ponude te ćemo kreirati nove virtualne, interaktivne sadržaje za naše potencijalne posjetitelje”, ističe Martina Bienenfeld, direktorica zagrebačke Turističke zajednice.

Laka prilagodba i izmještanje

Kad je u pitanju ponuda grada čim krene promet, u planu su događanja na otvorenom koja ne potiču velika okupljanja, već su više ambijentalna, kao i kulturna događanja koja se mogu izvesti u kontroliranim uvjetima.

3626

smještajnih jedinica trenutačno u Zagrebu u privatnom smještaju, što je osam posto manje nego u siječnju prošle godine

“U veljači ćemo predstaviti novi projekt vezan uz uličnu umjetnost, ožujak i travanj nam donose preduskršnje i uskršnje programe, u svibnju planiramo projekt koji će biti svojevrsni memento na jednog od hrvatskih najpoznatijih umjetnika, a cijelo vrijeme potičemo pojedine aktivnosti koje svojom kvalitetom doprinose izvrsnosti zagrebačke ponude i koje se vrlo lako prilagođavaju i izmještaju van centra.

Tu su primjerice biciklističke ture, besplatni razgledi, izložbe na otvorenom, određena događanja i festivali po zagrebačkim kvartovima”, pojašnjava Bienenfeld. TZ će nastaviti i proširiti vrlo uspješnu kampanju “Blizu grada, blizu srca” koja stavlja naglasak na boravak na otvorenom, u zelenilu i prirodi s fokusom na zdravlje, sigurnost, održivost i kompatibilnosti ponude Zagreba i njegove okolice.

“Što se samih događanja tiče, svakako će se voditi računa da događanja u centru grada budu neinvazivnog karaktera, odnosno da se lokalno stanovništvo osjeća ugodno i sigurno jer, u konačnici, naši sugrađani su najbolji promotori grada Zagreba”, zaključuje šefica TZ-a.

Tržišta dostupna automobilom

Turistički konzultant Siniša Topalović ne smatra da će posljedice potresa značajno utjecati na turistički promet u 2021., jer se i ranije najveći dio evenata odvijao u prostorima koji nakon potresa nisu opasni za boravak.

“I zbog pandemije na koju i dalje računamo, više nego ikada zagrebačka ponuda ove godine se treba bazirati na eventima na otvorenom i korištenju velikog potencijala mladih kreativaca koji su već pokazali inovativan pristup kulturi.

Zbog svoje razvijene urbane scene Zagreb je već danas najpopularnije regionalno odredište pripadnika generacije milenijaca, popularnije od Ljubljane, Sarajeva, Beograda. A u doba rada “od kuće”, digitalizacija nam tu omogućuje da u kratkoročnom periodu Zagreb postane vrlo privlačan centar okupljanja digitalnih nomada kojima zagrebački način života može pružiti sve što žele”, ističe Topalović.

U svakom slučaju cilj za ovu godinu ostaju najviše regionalna tržišta dostupna automobilom, sve dok se zračni promet bar djelomično ne vrati na staro. Ponuda smještajnih kapaciteta u gradu nešto je slabija nego prije pandemije, a najveći pad bilježe hosteli.

Zagreb trenutačno ima
3626 smještajnih jedinica registriranih u privatnom smještaju, što je 8 posto manje u odnosu na siječanj prošle godine, te 48 hostela, što je 13 posto manje u odnosu na siječanj prošle godine kad ih je bilo 55. Dio hotela i dalje je zatvoren jer nema prometa, no broj kapaciteta nije se mijenjao.

Komentirajte prvi

New Report

Close