Zbog koronavirusa država će izaći dodatno u susret ulagačima oko potpora za realizaciju njihovih projekata.

Prije mjesec dana Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u postupak javne rasprave pustilo je obrazac prethodne procjene za izmjene Zakona o poticanju ulaganja, s intencijom da se onima koji su startali s ulaganjima od 12. ožujka 2017. i otežano posluju u pandemijskim uvjetima omogući produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije za dodatnih godinu dana.

Sada je, pak, u javnu raspravu pušten i prijedlog zakonskih izmjena, koji uz spomenutu mjeru, donosi još nekoliko novih, a ona najvažnija je da će se priliku za potporu države pružiti i poduzetnicima u teškoćama.

Riječ je o privremenoj mjeri, koja će podrazumijevati da poduzetnik koji aplicira za poticaj za investiciju nije do 31. prosinca 2019. bio u poteškoćama, odnosno da je taj status dobio počevši od početka ove godine do 30. lipnja 2021., uslijed pandemijskih okolnosti.

Poduzetnicima u teškoćama uredbom EK br. 651/2014 smatra se, kad je riječ o malim i srednjim poduzetnicima, doo-e i društva u kojem najmanje nekoliko članova snosi neograničenu odgovornost za dug, kojima je više od polovice vlasničkog kapitala izgubljeno zbog prenesenih gubitaka, potom poduzetnik nad kojim se vodi stečajni postupak ili ispunjava uvjete za stečaj, poduzetnik koji je primio potporu za sanaciju, a nije nadoknadio zajam ili okončao jamstvo, ili je primio potporu za restrukturiranje, no nije još podložan planu restrukturiranja.

Ako je riječ o poduzetniku koji nije u kategoriji malih i srednjih, kriterij je omjer knjigovodstvenog duga i kapitala, koji ne smije biti veći od 7,5, te EBITDA koeficijent pokrića kamata poduzetnika niži od 1,0.

No, cijeli set dodatnih mjera, koji je Ministarstvu gospodarstva tijekom pripreme zakonskih izmjena stigao iz Hrvatske udruge turizma kako bi se motivirali investitori u turizam da nastave s ulaganjima i u vrijeme koronakrize, zasad nije ugrađen u prijedlog.

Iz Ministarstva nam je pojašnjeno kako su mjere koje će se razmatrati usklađuju s regulativom EU, kojom se u susret gospodarstvu izlazi mjerama horizontalnog karaktera i nisu primjenjive na pojedini specifični sektor.

HUT je, među ostalim, pokrenuo inicijativu da se unaprijedi model potpore za velike poduzetnike, odnosno vrati na razinu prije 2015. tako da se poveća intenzitet potpore. Predlaže Vladi najveću razinu potpore za početna ulaganja velikih poduzeća u visini od 40% ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja s trajanjem zaključno s 2025.

To podrazumijeva da primjenjiva stopa poticaja na dio prihvatljivih troškova iznosa protuvrijednosti 50 milijuna eura u tom razdoblju umjesto 25 iznosi 40 posto, te da na drugi dio prihvatljivih troškova do iznosa protuvrijednosti 100 milijuna eura umjesto 12,5 iznosi 20 posto.

Polazeći od činjenice da je koronakriza poremetila poslovanje u ovoj godini, te da će pod utjecajem krize ostati i naredne dvije godine, HUT predlaže i da propisani uvjet zadržavanja prosjeka zaposlenih iznad prosjeka prije početka ulaganja za narednih pet godina nakon ulaganja prolongira, odnosno da ponovno počne teći od početka 2024., kada se u turizmu očekuje stabilizacija poslovanja.

Zbog svega, predlažu da se u tom razdoblju, do kraja 2023., ne primjenjuju odredbe kojima se definira prestanak prava korištenja potpora za ulaganje.

“Prema analizama i procjenama naših članica razina investicija u hrvatsko hotelijerstvo i turizam mogla bi se značajno smanjiti u iduće 3 godine, od mogućih 3 milijarde na 450 milijuna eura. Kako bi se navedeni trend spriječio potrebno je što prije reagirati s navedenim mjerama i potaknuti ulaganja u turizmu uslijed Covid krize”, poručuju iz HUT-a, na čijem je čelu Veljko Ostojić.

HUT-ovci argumentiraju zahtjeve i činjenicom da u pet do sedam proteklih godina gotovo nije bilo velikog projekta ulaganja u hotelijerstvo koji nije koristio mjere poticanja ulaganja, te navode kako je to bilo i najzaslužnije da su u turizmu ostvarena rekordna ulaganja, koja su lani iznosila više od 1 milijarde eura.

Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva tijekom 2020., unatoč pandemiji, nije došlo do pada odobravanja statusa korisnika potpora za ulaganje, odnosno odobreno je do sada 90 posto od broja odobrenih projekata ulaganja u 2019.

Zanimljiv je i podatak Ministarstva da su po sektorima najzastupljeniji projekti u proizvodno-prerađivačkom sektoru, i to metaloprerađivačka i drvnoprerađivačka proizvodnja, te ICT i potom sektor turizma. Statistika Ministarstva gospodarstva pokazuje i da je temeljem ovog zakona od listopada 2012. do listopada ove godine zaprimljeno ukupno 1300 prijava poduzetnika za potpore, od čega je 90 odustalo, a 43 su odbijeni.

Od 1167 projekata vrijednih 52 milijarde kuna s planiranih 29 tisuća novih radnih mjesta, najveći se dio realizira u Gradu Zagrebu, 19 posto, te Splitsko-dalmatinskoj županiji (11%), Zagrebačkoj (10%) i Varaždinskoj (/%).

Pri tom nešto više od polovice vrijednosti projekata se odnosi na male i srednje poduzetnike, 27 milijardi kuna, s predviđenih 18 tisuća novih radnih mjesta. No, do kraja listopada ukupan broj odobrenih projekata bio je 562, vrijednost im je 25 milijardi kuna, a ostali su projekti još u postupcima obrade.

U ovom krugu izmjena zakona o poticanju ulaganja izrijekom se navode i novi sektori koji ne mogu dobiti potpore, a to su trgovina, graditeljstvo i poslovanje nekretninama, te vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom i sanacija okoliša.

Riječ je o sektorima koji ni dosad nisu dobivali poticaje, ali su se poduzetnici koji se bave tim djelatnostima prijavljivali i prolazili administrativne procedure, te su njihovi prijedlozi bivali odbačeni. Rasprava o novim mjerama za podupiranje ulaganja vodit će se do 19. prosinca, a na snagu će stupiti odmah po usvajanju, za koje je predviđen hitni postupak.