Od 1. siječnja poskupjela je struja, a potkraj prošle godine i plin, dok je s nedavnim hladnim valom zabilježena i rekordna potrošnja. O tome kakve račune građani mogu očekivati, koliki će biti udar na standard te hoće li poskupljenje energenata dovesti do novog rasta cijena, u emisiji HTV-a “Otvoreno” govorili su predstavnici Ministarstva gospodarstva, HEP-a, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata, piše HRT.

Anton Marušić, predsjednik Uprave HEP Operatora distribucijskog sustava, pojasnio je da su u posljednja dva mjeseca zabilježena dva poskupljenja. Prvo je bilo povećanje naknade za opskrbu od 1. studenoga, a drugo povećanje mrežarine od 1. siječnja, što zajedno čini rast od oko 12 posto u odnosu na cijenu prije 1. studenoga.

22 eura godišnje

Samo povećanje mrežarine iznosi 15 posto. “Na prosječnu potrošnju jednog kućanstva, to iznosi oko 1,8 eura”, rekao je Marušić, dodavši da je riječ o godišnjem iznosu od oko 22 eura. Naveo je da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši oko 3.200 kilovatsati godišnje.

Uspoređujući cijene s Europskom unijom, Marušić je istaknuo da Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najnižim cijenama električne energije za kućanstva.Osvrnuo se i na stabilnost elektroenergetskog sustava, naglasivši da je Hrvatska dobro povezana sa susjednim zemljama, što sustav čini stabilnijim.

Nedavni ispad u Dalmaciji, pojasnio je, krenuo je s granice Grčke i Albanije, no zaustavio se u Hrvatskoj i nije se proširio dalje.  “Svi kupci su danas pod naponom”, kazao je, dodavši da su pokazatelji kvalitete opskrbe u Hrvatskoj na razini europskog prosjeka, dok je cijena mrežarine među pet najnižih u Europi.

Novosel: Cijene na razini EU-a, a plaće daleko ispod

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da udar na standard građana traje već nekoliko godina. “Imamo strahoviti udar već protekle dvije, tri godine”, kazao je. Prema njegovim riječima, cijene energenata bile su donekle prihvatljive zahvaljujući Vladinim subvencijama, no cijene ostalih proizvoda i usluga su rasle.

“Svjedoci smo da se pred dvije, tri godine, nakon agresije na Ukrajinu, cijene plina i nafte snažno povećavaju i da je to generiralo ogroman porast svih mogućih cijena”, rekao je. Upozorio je da Hrvatska danas u nekim kategorijama ima više cijene od europskog prosjeka.

Male mirovine

“Činjenica je da smo danas iznad prosjeka Europske unije kada je u pitanju hrana i bezalkoholna pića”, naveo je Novosel, dodavši da na to odlazi preko 30 posto plaća. Istaknuo je da su cijene u restoranima i hotelima gotovo dosegle prosjek EU-a, dok su plaće i mirovine znatno niže.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

“Naša prosječna plaća je za oko 1100 eura niža od prosječne plaće Europske unije”, rekao je, precizirajući da je prosječna europska bruto plaća 3150 eura, a u Hrvatskoj 2050 eura. Dodao je da preko 700 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 500 eura.

“Postavlja se pitanje kako je normalno da u tržišnom gospodarstvu prihvaćamo sve tržišne cijene na razini Europske unije, a nemamo tržišne plaće i tržišne mirovine”, zaključio je Novosel.

Stojić: Inflacija ne pogađa sve jednako

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić naglasio je da se o standardu mora govoriti na temelju provjerljivih podataka. “Od 2019. na ovamo plaće su u Hrvatskoj realno porasle 26 posto, dok je produktivnost porasla upola manje”, rekao je, dodavši da su plaće nominalno porasle 58 posto.

Stojić je napomenuo da inflacija ne pogađa sve građane jednako. “Inflacija je individualna kategorija. Ona koja se iskazuje na razini prosjeka i nije ista za sve građane”, pojasnio je, dodajući da rast cijena hrane snažnije pogađa one koji veći dio prihoda troše na nju.

Potvrdio je da Hrvatska i nakon poskupljenja ima jednu od najnižih cijena struje za stanovništvo. Međutim, upozorio je na problem konkurentnosti industrije. “Kada gledamo velike potrošače, prema službenim podacima, razlika u cijeni električne energije u odnosu na prosjek EU porasla je u 2025. na 18 posto, s 13 posto u 2024.”, rekao je Stojić.

Smatra da se Hrvatska ne treba uspoređivati samo s prosjekom EU-a, već s konkurentnim zemljama Istočne Europe. “Ako Hrvatska želi imati konkurentnu industriju, onda mora imati i konkurentnu cijenu električne energije”, zaključio je, dodavši kako to trenutno nije slučaj.

Krevzelj: Subvencije štite građane, ključna su ulaganja

Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, podsjetio je da je na snazi deveti paket mjera Vlade koji vrijedi do 31. ožujka. “Njime je, osim subvencioniranja cijene električne energije za kućanstva, predviđeno i subvencioniranje za poduzetnike do 250 kilovatsati polugodišnje”, rekao je, dodajući da je time cijena za njih smanjena za 26,7 posto.

Prema podacima ministarstva, cijena struje za poduzetništvo u prosjeku je na razini EU-a, dok je za kućanstva među najnižima. “Ono što je tu ključno su ulaganja”, naglasio je Krevzelj. Istaknuo je važnost ulaganja u konkurentnost i održivost kako bi se potaknula industrija. Osvrnuo se i na nuklearnu energiju, kazavši da je ona dio energetskih planova.

Mali reaktori

“Nuklearna energija je siguran izvor energije koji pruža energiju 24 sata dnevno”, rekao je. Dodao je da se planira jačanje energetske samodostatnosti i kroz druge tehnologije poput geotermalne energije. O lokacijama za male modularne reaktore rekao je da postoje dvije potencijalne, ali da će se o njima odlučivati nakon donošenja zakona.

Marušić je pojasnio da se višom cijenom ne kažnjavaju potrošači koji prijeđu 3.000 kilovatsati polugodišnje, već im se umanjuje subvencija. Na to se nadovezao Novosel, koji je priznao da je Vlada pomogla građanima i poduzetnicima, ali je postavio pitanje zašto cijene i dalje rastu.

“Ako je netko imao subvencioniranu cijenu struje, zašto nam je kruh toliko skup?”, upitao je, najavivši da će sindikalni odgovor biti zahtjev za povećanjem plaća.