Prvi put nakon nekoliko godina, ove je godine lagano smanjeno ukupno porezno opterećenje u EU mjereno udjelom prikupljenih poreza u BDP-u.

Porezno opterećenje u Hrvatskoj niže je nego u EU, ali i dalje lagano raste, prije svega kao posljedica sporijeg oporavka. Europska je komisija objavila godišnje izvješće o poreznim reformama u 2015. godini, koje je ovaj tjedan predstavljeno u Bruxellesu na godišnjoj konferenciji o porezima. "Smanjujte poreze na rad i ne dirajte PDV", glavna je poruka Europske komisije državama članicama. Komisija je uočila da je čak devet država članica, među kojima je bila i Hrvatska, unazad godinu dana uvelo nove, niže stope PDV-a za pojedine proizvode. Hrvatska je posljednjih godina nekoliko puta mijenjala PDV, i to tako da je povećala opću stopu na 25 posto, ali i uvela izuzeća za pojedine kategorije, prvo na 10 posto, a onda ih digla na 13 posto. EK ističe da na prvi pogled niže međustope i izuzeća mogu imati određene socijalne elemente, pogotovo kad je riječ o hrani ili pojedinim energentima, no porezna su izuzeća "često loše ciljana i nepotrebno skupa", naveo je Florian Wöhlbier, jedan od direktora Opće uprave za ekonomska i financijska pitanja (ECFIN).

Iznimno jednostavan za ubiranje i prijateljski prema poduzetništvu, PDV bi, kažu, trebao imati što manje iznimaka i nižih stopa, po kojima se posebno izdvajaju Grčka, Španjolska, Italija, Poljska i Velika Britanija. Hrvatska je pri vrhu zemalja po oporezivanju potrošnje, bilo da je riječ o PDV-u ili trošarinama, dok je na začelju po oporezivanju nekretnina. Sudeći po analizi, Komisija ne smatra da bi PDV, o kojemu se jako puno govori u kampanji, trebao biti u fokusu iduće hrvatske vlade. Otprije je poznato da su porezi na plaće u Hrvatskoj niži od prosječnih u EU, no analiza EK sugerira da na tom području i dalje postoji prostor za neki oblik poreznog rasterećenja.

Davanja na plaće koje su tek trećinu niže od prosječnih u državi (oko 3800 kuna) kod nas iznose 35 posto, u Velikoj Britaniji 26 posto, Irskoj 22 posto, no u Austriji ili Njemačkoj su 45 posto. EK poziva na dodatni oprez zemlje koje imaju visok javni dug, značajan proračunski deficit i velike izdatke za starije stanovništvo i u tom je pogledu Hrvatska smještena u grupu visokorizičnih država, odmah uz bok s Grčkom. Povrh toga, EK upozorava da Irska, Hrvatska, Portugal i Slovenija prvenstveno moraju osigurati fiskalnu konsolidaciju pa porezna politika tih država mora biti usmjerena prema tom osnovnom cilju. EK u godišnjem izvješću nigdje izričito ne spominje da bi Hrvatska trebala uvesti porez na nekretnine, no jasno je naglašeno da je taj porezni oblik jedini slobodni prostor za moguće porezne intervencije krene li se u smanjivanje PDV-a ili poreza na rad.