Iako bi oporezivanje kamata na štednju državi trebao donijeti blizu pola milijarde kuna (prema sadašnjoj razini kamatnih stopa i ukupnom iznosu štednje), uvođenje tog poreznog nameta nije izazvalo veće prijepore.

Kao što ni itekako osjetan pad kamatnih stopa na depozite u posljednje dvije godine nije poljuljao čvrstu depozitnu bazu banaka. A na iznosom dominantne devizne depozite građana od kraja 2011. u prosjeku su pale za gotovo četvrtinu, sa 3,60 na 2,80 posto. Može li kombinacija pada kamatnih stopa i skorog uvođenja 12-postotnog poreza na te prihode malo jače pokrenuti štediše? To pitanje moglo bi biti zanimljivo upravo s poreznog aspekta. Jer, zarade na burzama ili u fondovima odskora će biti rijetka oaza dohodaka od kapitala koja je pošteđena poreza.

A tako bi trebalo biti barem još godinu dana. Vlada je, naime, porez na kapitalnu dobit najavila uvesti tek od 2016., kad je planirano i uvođenje poreza na nekretnine. Činjenica da će kapitalni dobici do daljnjega ostati pošteđeni poreza može dati određeni pozitivan efekt za tržište kapitala, smatra Darko Brborović iz OTP Investa. Ekonomski analitičar Velimir Šonje nije, kaže, prevelik optimist u tom pogledu, jer ni dosadašnji pad kamatnih stopa nije baš značajnije motivirao seljenje štednje na tržište kapitala. On općenito smatra da je kod nas za oporezivanje kapitalne dobiti prerano jer su  kapitalna snaga i ulaganja ključni faktor zaostajanja našeg gospodarstva. Uza sve, kod uvođenja takva poreza treba imati na umu i kapitalne gubitke.

"U najmanju ruku burzovnim aktivnostima i indeksu činjenica da se kapitalni dobici zasad ne oporezuju sigurno neće odmoći, pitanje je samo hoće li neki drugi faktori i rizici, uključujući i onaj državni, biti jači ili slabiji,  dodaje drugi fond menadžer ističući kako je, gledajući iznutra, već neko vrijeme ipak uočljivo da pojedinci s većim iznosima viškova novca preispituju aktivnije i/li rizičnije oblike ulaganja.