Iako posjeduju oko desetak tisuća neprodanih stanova, banke koje je tportal kontaktirao zbog  uvođenja novog poreza tvrde da nemaju puno stanova u svome vlasništvu, jer su financirale samo dobro osmišljene projekte.

Samo su dvije banke, Hypo i PBZ, priznale da će nepoznat broj stanova ponuditi po akcijskim cijenama, a Zaba i RBA ne žele komentirati najavu zakona. "Što se tiče najave uvođenja poreza na nekretnine HPB ne očekuje veliki utjecaj na poslovanje s obzirom na to da u vlasništvu nema značajan broj nekretnin", rekli su za tportal, a sličan im je odgovor stigao i iz Splitske banke. U PBZ-u imaju zanemariv broj neprodanih stanova, jer su 'financirali oprezno i vrlo dobro tržišno osmišljene projekte', odgovorili su za portal napominjući da nude stanove kroz akcijske stambene kredite, baš kao i u Hypu.

Analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek za tportal kaže kako banke nerado preuzimaju vlasništvo nad nekretninama čiju su gradnju ili kupnju financirale, bez obzira na to što investitori nisu u mogućnosti vratiti kredite. Zato ih Linićev porez neće ni posebno pogoditi, bez obzira na želje ministra financija.

"Premda ne postoje službeni podaci o broju stanova koji su u vlasništvu banaka, za očekivati je da takvih stanova nema puno te da je veći dio neprodanog stambenog fonda ipak u vlasništvu građevinara. Bankari nerado preuzimaju vlasništvo znajući da je danas teško prodati nekretnine i da je to rizik za njihove bilance. Nastave li banke svoje dosadašnje ponašanje, a to znači da će nastaviti reprogramirati što dulje kredite građevinarima kako bi izbjegli njihov stečaj, neće im porez na nekretnine značajnije opteretiti dobit. Taj će porez značajniji efekt imati na građevinare, a njihov će opstanak, u očekivanju oporavka gospodarstva, opet ovisiti o tome koliko će ih dugo bankari pomagati reprogramiranjem kredita. Tek kada odu u stečaj, banke će morati upisati vlasništvo", komentirala je Vizek.