U naplavini ocjena i vaganja mjera koje je premijerka Kosor predstavila kao program gospodarskog oporavka najviše prostora u medijima zauzele su promjene poreza na dohodak. Ekonomski analitičari vodećih banaka primijetili su pak izostanak šire reforme poreznog sustava, za što se otvoreno zalaže i predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka. Neki analitičari, poput Antona Starčevića iz RBA i Zdeslava Šantića iz Splitske banke, primijetili su kako u programu nema prijedloga uvođenja poreza na imovinu i kapital, a s pozicija gospodarstva i konkurentnosti, ističe Šantić, izravniji i veći poticaj konkurentnosti poduzetnika donijelo bi smanjenje troškova rada kroz niže stope doprinosa.

Procjena za internu uporabu
O porezu na imovinu val je rasprava potaknut još za lanjskog nabacivanja alternativa kriznom porezu. Iako se većina tada složila da je to već zbog niza tehničkih pretpostavki, od sređivanja zemljišnih knjiga do usklađivanja postojećeg sustava komunalnih naknada, neizvedivo u kratkom roku, u međuvremenu se čulo kako su u Ministarstvu financija zatražili analizu potencijalnih efekata uvođenja tog poreza. Ona je i napravljena, ali, čini se, za internu upotrebu. U programu se taj porez ne najavljuje. Željko Lovrinčević, jedan od premijerkinih savjetnika i autora programa, ističe da za sređivanje gruntovnice treba još barem godinu i pol, ali dodaje i kako bi “već uz stopu od 1 posto taj porez srušio raspoloživi dohodak kućanstava za tri posto, što dalje gura ekonomiju u recesiju”.

Nejasan zbirni efekt mjera
Recesija će prije ili poslije proći i tema oporezivanja imovine i kapitala kad-tad će opet doći na red. To što se nije našla u prezentaciji Kosoričina dokumenta koji zahvaća i neke ciljeve u desetogodišnjem horizontu, ne treba iščitavati kao odbacivanje. Uostalom, u “papiru” prezentiranom javnosti ne spominje se ni PDV, a posve je izvjesno da su u tom području neke promjene neizbježne već zbog EU. Među natuknicama premijerkine prezentacije nisu se, primjerice, našle ni najave mjera kojima se kani olakšati i pojednostaviti poslovanje malih i srednjih poduzeća, a navodno je već pripremljen paket koji obuhvaća 30-ak sadašnjih barijera. Drugim riječima, prilikom javne prezentacije očito se ipak vagalo koliko iscrpno u ovoj fazi treba najaviti pojedine elemente programa. Jednako tako iz iznesenih mjera koje se planiraju već ove godine ne da se naslutiti koji bi zbirni neto efekt za ovogodišnji proračun (deficit) one trebale dati iako je već prema profilu savjetničkog/autorskog tima malo vjerojatno da iza toga nema simulacija učinaka. U Ministarstvu financija neslužbeno potvrđuju tek da simulacije postoje. No očito je još u igri više scenarija s obzirom na pregovaračke opcije za političke odluke koje zahtijevaju pojedine mjere.

Fokus na socijalu

Veća potrošnja
Zasad najavljene promjene glede poreza sugeriraju kratkoročno naglašen fokus na socijalu te potrošnju kao važan izvor punjenja proračuna. Povećanje raspoloživog dohotka prije svega će zahvatiti one s nižim plaćama, a kod te kategorije ono u većoj mjeri završava u potrošnji, a ne u povećanju štednje.

Ništa za izvoznike
Taj dio programa zato odgovara poduzetnicima orijentiranim na domaću potrošnju, što je vjerojatno pridonijelo pozitivnim ocjenama koje je PGO-u uputio HUP-ov dvojac Kuštrak-Mudrinić iz Agrokora, odnosno HT-a. Ekonomski analitičari i izvozno orijentirana industrija više preferiraju porezne zahvate u smjeru konkurentnosti gospodarstva kroz (izravnije) rasterećenje troška rada.

Poslodavcima neutralno
Kako se plaće mahom ugovaraju u bruto iznosima, za dobar dio poslodavaca najavljene promjene su mahom neutralne, ali niži teret poreza na dohodak pogoduje im kroz smanjenje pritisaka na rast plaća koje je recesija privremeno potisnula u drugi plan.

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije