U Ministarstvu financija jučer su predstavili ažuriranu verziju promjena u poreznom sustavu za koje bi se prijedlozi zakonskih izmjena uskoro trebali naći u e-savjetovanju, a na snagu bi trebale stupiti s početkom iduće godine.

Riječ je o novostima koje su prvotno najavljene još potkraj svibnja u okviru šireg paketa mjera predstavljenih pod egidom “antiinflacijske politike”, iako pojedini njegovi sastojci po naravi i nisu antiinflacijski, a i za one koji to jesu (poput seta vezanog uz npr. proračunsku disciplinu, plaće i moratorij na administrativne cijene u domeni tijela državne uprave i javnih poduzeća) mnogi smatraju da su primarno motivirani fiskalnom konsolidacijom.

Ne za izvozno orijentirane

Vezano uz porezne promjene, tijekom konzultacija koje su tijekom proteklih mjesec i pol provedene s raznim interesnim skupinama određeni su ustupci napravljeni ponajprije u dijelu koji se odnosi na oporezivanje dohodaka paušalnih obrtnika. Po novom, povećana davanja državi zakvačit će samo one s godišnjim prihodima između 40.000 i 60.000 eura, tj. samo one iz dva najviša od ukupno šest razreda u sustavu paušalnih obrta.

Dakle, za sve one s prihodima do 40 tisuća eura obveze na ime poreza i doprinosa ostaju kao i dosad, a kako je istaknuo ministar financija i potpredsjednik Vlade Tomislav Ćorić, takvih je 83,4 posto ukupnog broja paušalnih obrtnika. To znači i da će efekti poreznih promjena u paušalnom oporezivanju biti manji od prvotnih procjena, kad se govorilo o oko 60 milijuna eura.

Ćorić s tim u vezi ističe i da je prilikom samog uvođenja paušalnog oporezivanja ideja ponajprije bila da se tim poduzetnicima pojednostavni poslovanje, tj. da primarni motiv nije bilo njihovo favoriziranje u smislu poreznog tretmana. No, on je dosad bio i osjetno povoljniji u odnosu na dohotke od nesamostalnog rada, a bit će to i ubuduće, samo što će razlika napram nesamostalnog rada za dio paušalista sada biti manja.

Konkretno, ukupan godišnji iznos davanja za porez i doprinose za one s prihodom/dohotkom između 40 i 50 tisuća eura porast će za 1336 eura ili 30 posto (na 5728 eura), dok će u najvišem poreznom razredu (od 50 do 60 tisuća eura) davanja porasti 66 posto ili 3033 eura, na 7605 eura. Ta povećanja naposljetku su također nešto manja u odnosu na svibanjske najave, a oni koji smatraju da im sustav paušalnog oporezivanja po novom ne odgovara, mogu prijeći na model vođenja poslovnih knjiga ako drže da im je to porezno povoljnije, kaže ministar.

I kad je riječ o paušalnom porezu za iznajmljivače u turizmu, od iduće godine promjene će zahvatiti samo dio iznajmljivača. Donja granica iznosa paušalnog poreza povećava se za 50 posto, ali samo za 93 lokalne jedinice iz prva dva od četiri razreda indeksa turističke razvijenosti (u prvoj kategoriji sa 100 na 150 eura, a u drugoj kategoriji diže sa 70 na 100).

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Među novostima koje slijede od iduće godine je i uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti za velike i srednje tvrtke u Hrvatskoj, s tim da će iz “jednadžbe” prema kojoj će se određivati što je to “prekomjerna marža” izuzeti velika i srednja poduzeća koja više od 50 posto svojih prihoda ostvaruju izvan RH, tj. pretežito su izvozno orijentirana. Procjene su Ministarstva da bi se taj porez mogao odnositi na oko 1800 tvrtki.

U određivanju dodatne obveze poreza na dobit zarada ostvarena u 2026. uspoređivat će se s prosjekom u tri prethodne godine (2023.-2025.), pri čemu je dopušteno odstupanje od 15 posto, i to uslijed rasta produktivnosti pravne osobe. Višak profitne marže povrh tako uvećanog trogodišnjeg prosjeka u idućem razdoblju će biti oporezivan poreznom stopom od 50 posto.

Oko pet posto BDP-a

Vezano uz taj porez Ćorić je naglasio i predviđena usklađenja kojima je cilj uvažiti sve opravdane razloge koji utječu na konačnu poreznu osnovicu, kao što su prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne imovine, dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela trgovačkih društava, prihodi od dividendi i udjela u dobiti, rashodi amortizacije dugotrajne imovine i slično.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca oglasili su se priopćenjem u kojemu ističu kako HUP ne može podržati dodatno povećanje poreznog opterećenja hrvatskog gospodarstva s obzirom na to da su ukupni porezni prihodi već danas oko pet posto BDP-a viši nego u usporedivim zemljama srednje i istočne Europe.

Takav porez “destimulira ulaganja u produktivnost, inovacije i razvoj, povećava neizvjesnost poreznog sustava te dugoročno slabi investicijsku aktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Dodatno porezno opterećenje u uvjetima usporavanja domaćeg gospodarstva, rasta cijena energenata i geopolitičkih neizvjesnosti, snažno potkopava konkurentnost hrvatskog gospodarstva koje je već danas, upola manje profitabilno u odnosu na prosjek europskog gospodarstva”, poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.