Najava ministra financija o ‘rezanju’ minusa građana na iznos jedne mjesečne plaće uzburkala je banke, ali i javnost koju brine kako će taj dug podmiriti. Stoga je portal MojPosao, u anketi provedenoj na više od 1.100 ispitanika, istražio na koji način građani podmiruju svakodnevne troškove kućanstva.

Najviše ispitanika (47%) troškove podmiruje plaćom i zaduženjem (minusom) na računu. Ispitanici uglavnom komentiraju kako je to posljedica toga što ‘sve poskupljuje, a plaće se smanjuju’. “Plaća mi nije dovoljna za sve životne troškove pa sam u dopuštenom minusu”, kaže jedan od ispitanika.

Ispitanici koji su posegnuli u ‘minus’ učinili su to i ‘radi kašnjenja plaće’ ili im se ‘u dvije godine plaća jako smanjila’.  Jedan ispitanik pak priznaje da ga je u ‘minus’ doveo ‘život iznad vlastitih mogućnosti’, a drugi  ‘uđe u mali minus svaki mjesec’. “Katastrofa, svi smo se prezadužili”, zaključuje jedan od ispitanika.

Svakodnevne troškove plaćom u potpunosti podmiruje 32% ispitanika. Uglavnom su to građani koji nemaju kreditnih obaveza te oni koji ističu da su se odrekli svakog luksuza.

“Živim s onoliko koliko imam. Ne žudim za nepotrebnim stvarima i ne želim da banke zarađuju na meni”, kaže jedan ispitanik, a drugi dodaje da živi od plaće ‘uz puno, puno odricanja’.

Jedan od ispitanika koji sve obveze podmiruje plaćom dodaje: “I još uštedim 200 kn mjesečno! Koji sretnik, ha?”

Novac za podmirenje svakodnevnih troškova posuđuje 17% ispitanika. Riječ je uglavnom o nezaposlenim ispitanicima. “Posuđujem od rođaka, prijatelja… polako me već svi izbjegavaju, a ja ne znam kad i kako ću to vratiti”, priznaje jedan od ispitanika.

Plaćom i gotovinskim kreditima troškove podmiruje 4% ispitanika. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Igor Žonja, Izvršni direktor tvrtke Tau on-line koja upravlja portalom MojPosao komentirao je rezultate ankete: „Bilo bi idealno da tržište funkcionira tako da nisu potrebne dodatne mjere. Ali, s obzirom na situaciju, promjene su ipak potrebne. Većina onih koji su u najlošijoj poziciji, nažalost, nije razumjela da su namjere Ministarstva financija bile pozitivne, odnosno da su prekoračenja po tekućem računu vrlo skupa, te da bi bilo dobro da reprogramiraju svoje dugove, a u 'dodatno kupljenom vremenu' pokušaju ostvariti dodatne prihode odnosno promijeniti način trošenja. Vjerujem da i banke još imaju prostora za smanjenje kamatnih stopa koje su značajno više nego u nekim drugim europskim zemljama, iako treba napomenuti da je cijena novca za naše banke viša te da su rizici povrata drugačiji.“

• Iznenađujuće, ali Linićeva najava smanjenja minusa nije izazvala paniku