Prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju podigao je dosta prašine jer bi navodno trebao ograničiti minuse na razinu jedne plaće, no još nije ni ugledao svjetlo dana. U riječkim poslovnicama većih banaka kažu kako nikakvog pojačanog interesa ni upita oko najavljenih mjera, pa ni o onoj o pokrivanju minusa novim kreditom, nema, piše Novi list.

"Građani očito ne reagiraju na prvu loptu, te čekaju što će se od brojnih prijedloga zaista i konkretizirati. U međuvremenu očito pokušavaju živjeti što skromnije jer smanjuju svoju kreditnu izloženost prema bankama", konstatira list u tekstu.

Prema podacima HNB-a, u godinu dana, od kraja siječnja 2012. do kraja siječnja 2013., ukupni krediti građanima smanjeni su sa 121,9 na 118,4 milijardi kuna, dakle za oko tri i pol milijarde kuna. Oni, međutim, koje je kriza i recesija pritisla u mjeri da postojećim primanjima ne mogu pokrivati dospjele obveze, oslanjaju se na već postojeće mjere banaka za refinanciranje, reprogram, moratorij, i druge oblike aranžmana koje su banke već ponudile i koji se u konačnici također masno naplaćuju. Dok se dakle prijedlozi zakona »kuhaju«, ljudi sami pokušavaju riješiti svoju financijsku situaciju kako znaju i umiju. Najviše bi pomoglo povećanje prihoda no kako to učiniti u uvjetima kada svaki dan donosi nove vijesti o novim otkazima i rastu nezaposlenosti, piše list.

• Vlada danas raspravlja o tome kako da vam naplati dug