Vladina delegacija predvođena ministrom financija Zdravkom Marićem u srijedu je odlučila odgoditi izdanje novih euroobveznica ciljanoga iznosa milijardu eura, i to neposredno prije zaključenja predbilježbi investitora.

Glavni razlog takvoj odluci su domaća politička previranja koja su se tijekom predbilježbi očito prelila u nešto veći traženi prinos nego što je hrvatski tim koji je prethodno odradio roadshow smatrao primjerenim i što je prethodnih dana siglaliziralo raspoloženje ulagača.

Kako su kratko priopćili iz Ministarstva financija, nakon niza ovotjednih sastanaka s investitorima u Njemačkoj i Londonu reakcije na prezentirane osnovne makroekonomske pokazatelje, rastuće trendove u gospodarstvu te program reformi bile su “vrlo pozitivne”. Ipak odlučeno je, kažu, da se nastavi s praćenjem kretanja na međunarodnim tržištima i da se izdanje jedine planirane ovogodišnje euroobveznice realizira “nakon što se otklone trenutne domaće političke nejasnoće”.

Ta je vijest u dijelu medija, razumljivo, popraćena prilično dramatično, kao “prvi put u povijesti propalo izdanje”. Odustajanje od operacije zaduživanja u njezinoj završnoj fazi svakako nije dobra vijest. Međutim, “drama” ipak ni približno nije tih razmjera. Jer, uz trenutnu likvidnost na financijskim tržištima i općenito povoljne uvjete zaduživanja, za Hrvatsku nije upitna sama mogućnost prodaje milijardu eura obveznica. Pitanje je želi li se platiti određena dodatna premija rizika na koju su investitori očito zaigrali na račun političke situacije, a mimo premije koja proizlazi iz fundamenata hrvatske ekonomije. Na desetogodišnji dug u odnosu referentni njemački ona u novije vrijeme iznosi 3,2-3,5 postotna boda, što implicira prinos od oko tri i pol posto.

Uz posljednje makroekonomske i fiskalne pokazatelje, smanjenje deficita, naznake stabiliziranja javnog duga, a naročito najnoviju objavu kvartalnog rasta BDP-a od 2,7 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu, hrvatska delegacija očito je ocijenila da je u toj cijeni ugrađena i koja “decimala” na račun neizvjesnosti vezanih uz trenutna natezanja u vladajućoj koaliciji oko (ne)opoziva potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.     

U takvoj situaciji, a imajući na umu da u dogledno vrijeme nema pritiska dospijeća obvezničkog duga te da je cijela 2015. za državu zapravo razmjerno malo opterećena refinanciranjem dugova (tek u srpnju slijedi dospijeće 3,5 milijardi kuna, i to domaćih obveznica), odluka o odgodi zapravo ima smisla. Doduše, s obzirom na njezine loše odjeke u široj javnosti, pomalo je paradoksalno da se ona prvi put dogodila upravo u mandatu za ministra financija koji je dosad ujedno i najkompetentniji i najiskusniji kad su u pitanju tržište kapitala i međunarodno tržište duga. Neki drugi ministar možda bi se vratio uspješno zaključena posla ne zamarajući se je li možda plaćena premija previsoka za 0,3-0,4 postotna boda.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra kako je odluka o odgodi razumna, među ostalim, i zato što cijena novog državnog zaduženja i za gospodarstvo postaje benchmark. Ako je on trenutno pod utjecajem političkih napetosti, vrijedi pričekati bolji trenutak. Cijela ova epizoda utoliko možda najjaču poruku šalje upravo domaćim političarima, raznim “buljevima” i populistima u saborskoj većini i općenito političkoj sceni, neslužbeno će jedan financijaš.

Slično očito misli i Lovrinčević ističući kako bi slučaj prolongiranja obveznice “domaćim političarima trebao biti jasna poruka kako politika nije seoski dernek, nego ozbiljan i odgovoran posao koji financijska tržišta uredno vrednuju”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

No, s obzirom na konstelaciju saborske većine, pitanje je hoće li i za dva tjedna izvorišta trenutnog političkog rizika biti eliminirana. Ako se pak u narednim tjednima ona i riješe na ovaj ili onaj način, s drugom polovicom godine moguće je da će se manje povoljnima nego danas pokazati neki eksterni (geo)politički faktori važni za uvjete zaduživanja na međunarodnim tržištima.

Sve u svemu, s obzirom na to da smo sada u fazi predaha od pritisaka refinanciranja dugova “propalo izdanje obveznica” zasad ne znači i neizbježan ceh na račun političkog amaterizma. Ali ne zadugo.