Ne staje dvoznamenkast rast izvoza i uvoza, međutim, ali jenjava izvozna idila i smanjivanje deficita koji je započeo lani s bržim rastom prodaje naših proizvoda na međunarodnim tržištima od uvoza.

Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih šest mjeseci pokrivenost uvoza izvozom iznosila 59,1 posto, dok je lani u istom razdoblju iznosila 66,1 posto. Vrijednost robne razmjene raste tako snažnim tempom i dvoznamenkastim stopama neprekinuto već duže od godinu dana, počevši od travnja prošle godine, s tim da je rast izvoza bio intenzivniji od rasta uvoza sve do ožujka ove godine.

Razloge za preokret koji je tada nastupio može se tražiti i u promjenama cijena nafte i sirovina na svjetskim tržištima, koji je eksplodirao s izbijanjem agresije Putinove Rusije na Ukrajinu. Količine i vrijednost tih roba bitno je veća kod uvoza, što se reflektira i na ukupnu sliku robne razmjene.

Vrijednost izvoza u prvoj polovici godine iznosila je 11,94 milijarde eura i to je porast od 35,8% u usporedbi s podacima za isto lanjsko razdoblje, dok je uvezeno 20,21 milijardu eura, što je na godišnjoj razini porast od 51,9%.

Izvozne ‘zlatne koke’
Detaljnije brojke i struktura nije još dostupna kroz preliminarno izvješće, no naznake su vidljive iz podataka za prvih pet mjeseci, koji su tek objavljeni. Najveći rast bilježi se na stavci Mineralna goriva i maziva, a rast izvoza iznosio je 152% i dosegnuo vrijednost od 1,98 milijardi eura, dok je uvoz rastao još bržom stopom, 233% i dosegnuo 3,96 milijardi eura.

I po NKD-u, rast energetskog sektora je troznamenkast, kako trgovine strujom i plinom (388% izvoz i 465% uvoz), naftnim derivatima (218% uvoz, dok je izvoz rastao malo sporije, 73%), te sirovine, koja najvećim dijelom čini stavku Rudarstvo i vađenje (109% izvoz i 186% uvoz).

Utjecaj ovih roba vidljiv je i iz podataka o trgovinskoj razmjeni s pojedinim državama, pa je već mjesecima Slovenija najvažnije izvozno tržište (1,34 milijarde eura u prvih pet mjeseci), no jednako strelovit rast bilježi se i u robnoj razmjeni s Mađarskom, gdje Ina plasira sirovu naftu, a gdje je izvoz dosegnuo razinu prodaje na njemačkom tržištu (1,1 milijardu eura).

Istodobno raste i uvoz iz Mađarske, iz koje se iz dostupnih izvora uvozi plin, a koji je prešao 1,27 milijardi eura. S Mađarskom robna razmjena, a prvenstveno izvoz, raste posljednjih godina, od kada je s radom stala sisačka rafinerija, a sličan trend događa se sa SAD-om nakon aktivacije LNG terminala na Krku, pa je SAD sada već peto uvozno tržište, nakon Italije, Njemačke, Slovenije i Mađarske, s ostvarenih 978 milijuna eura. Visok skok bilježi se i u robnoj razmjeni s Austrijom, a zahvaljujući nafti raste snažno i uvoz iz Azerbajdžana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Unatoč rastu potrošnje i na domaćem i na međunarodnom tržištu, stope rasta prerađivačke industrije ispod su prosjeka ostvarenog u prvih pet mjeseci. Na ukupnoj razini, naime, u pet mjeseci izvoz je porastao za 36%, dok su naši proizvođači povećali rezultat za 21,9%, a prosječan rast uvoza bio je 53,3%, a uvezena roba prerađivača rasla za 37%.

Inače, tri su djelatnosti kojima i uz generalno više cijene proizvoda vrijednost ostvarenog izvoza pada – farmaceutska industrija, proizvodnja motora, te brodogradnja. Pri uvozu, pak, nema niti jedne industrijske proizvodnje sa slabijim rezultatom u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Među izvoznicima snažan porast prodaje na stranim tržištima, uz preradu nafte, imali su još i prerada drva, te proizvodnja metala.

Manjka dodane vrijednosti
Ono na što analitičari i inače upozoravaju, da je na žalost i uz sve pomake struktura izvezenih roba i dalje nepovoljna jer u njoj manjka dodane vrijednosti možda najviše oslikava podatak da je u prvih pet mjeseci vrijednost izvezenog drva nadmašila 527 milijuna eura, dok je s druge strane vrijednost izvezenog namještaja rasla sporije i njezina vrijednost je 136 milijuna eura.

Za razliku od drvne sirovine, koje dvostruko više izvezemo nego nabavimo iz drugih zemalja, vrijednost uvezenog namještaja značajno prelazi vrijednost koju su naši proizvođači postigli na drugim tržištima.