Najžešće reakcije na početku javne rasprave o izmjenama devet zakona koje prate treću rundu poreznih promjena izazvala je novina u sustavu doprinosa iz drugog plana i po fiskalnom efektu sporednoga značaja. Ali ne i mnogim mikro poduzetnicima koji sutra može promijeniti računice. Naime, samozaposleni u vlastitim tvrtkama koji su u njima istodobno i direktori, a dosad su doprinose uplaćivali prema minimalno propisanom koeficijentu, od 2019. bi trebali uplaćivati više. 

Vlada je predvidjela povećanje koeficijenta za utvrđivanje minimalne osnovice za obračun doprinosa, tako da bi se prosječna plaća množila s 1,1 umjesto sadašnjih 0,65. Predlagatelji zakona kažu da bi se time spriječile zlouporabe propisa i da bi to tek izjednačilo njihovu osnovicu s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti. "Smatra li Vlada RH zlorabiteljima ili kriminalcima mikropoduzetnike čije tvrtke ne mogu zaraditi godišnje bar 10.000 eura čisto, što je sada približan trošak te plaće i pripadajućih poreza, a što bi se sutra trebalo povećati i na 17.000 eura", žučljivo je tu novinu komentirao poduzetnik Saša Cvetojević na Facebooku.

Ne koristi minimalni koeficijent, ali će, kaže, sigurno prijeći u taj režim prođe li takav zakon. Onima koji su, često i potaknuti reklamiranjem poticaja za samozapošljavanje, krenuli u poduzetništvo nitko nije rekao da će im sad, ako sami žive u Zagrebu, za taj trošak trebati oko 10.400 kuna, kaže.  U žustru Facebook raspravu uključio se i Alan Sumina, (su)osnivač Nanobita koji se ove godine našao i na FT-ovoj ljestvici europskih 1000 najbrže rastućih. Da je takav zakon bio kada su pokretali Nanobit, kaže, ne bi ga nikad mogli pokrenuti, barem ne u Hrvatskoj. 

 I prvih desetak komentara u okviru e-savjetovanja plan dizanja tog  koeficijenta mahom su kritike zbog udara na mikro i malo poduzetništvo, a ima i težih izraza. Već uobičajeno za slične teme, u raspravama ima i Irske, kao i  prozivanja "uhljeba koji nikada nisu trebali osigurati novac ni za jednu plaću". Trgovačkih društava s jednim ili nijednim zaposlenim u Hrvatskoj lani je bilo više od 68.600, a za 2017. iskazala su ukupno 1,6 mlrd. kuna gubitka, podsjećaju neki. 

Vedran Barišić, odvjetnik iz Koprivnice, smatra da će mnogi koji su otvorili vlastite firme "kao zadnju nadu prije odlaska van", dogodine  morati zatvoriti vrata, a deset tisuća kuna mjesečno za isplatu bruto plaće teško će smoći i tvrtka buduće mu supruge, Marisha studio u koprivničkom Poduzetničkom inkubatoru.  Sve u svemu, zasad uz taj nacrt zakona uglavnom imamo reakcije onih koje ta novina izravno pogađa ili su generalno gnjevni na antipoduzetničku klimu i porezno opterećenje, a s druge strane šturo obrazloženje Ministarstva financija. MF i Porezna očito će morati argument zlouporaba potkrijepiti i konkretnijim podacima i argumetima, a upitno je hoće li i to biti dovoljno za "obranu". 

No, izvjesno je da neće biti dovoljno pozvati se na cjelinu novog paketa i druge mjere koje paralelno nose (i veće) rasterećenje. Većinu građana teško da će iznenaditi "otkriće" da ima dosta npr. mikro poduzetnika koji si isplaćuju minimalac i uplaćuju minimalne socijalne doprinose, a da to nije ni zbog financijskog položaja ni zbog razvoja tvrtke. Poneki na kraju i ne ispadnu efikasniji od države pa završe s minimalnim mirovinama i postanu dio socijalnog problema. 

Treba li država one koji ne vode računa o budućnosti prisiliti da to čine? Problem je što je za nametanje te vrste rasprava potrebno više povjerenja i kredibilnosti javnih politika, a u tom začaranom krugu svi prvi korak očekuju od druge strane. Kako bilo, bez ozbiljnijeg propitivanja rashoda ni fiskalna rasterećenja očito ne idu  bez kompenzacijskih mjera, a u širenju porezne baze zatvaranjem rupa katkad se očito ne pogodi samo meta. To bi mogao biti slučaj i s direktorskim minimalcima. No, da i upola toliko energije i aktivizma u javnom prostoru ima oko golemih fiskalnih utega dubioza zdravstva ili propitivanja rješenja i rupa u Uljaniku koje premašuju efekt oba kruga poreznog rasterećenja, danas vjerojatno ne bismo ni govorili o povećanju minimalnog koeficijenta. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’