Poduzetnici Primorske regije lani su poslovali s dobiti, za razliku od prosjeka cijele Hrvatske

Autor: Poslovni.hr , 20. listopad 2014. u 14:33
Benjamin Cerovac, direktor firme Bisnode. Photo: Borna Filic/PIXSELL

Primorska regija jedna je od najuspješnijih regija u Hrvatskoj.

Primorska regija koja kao dio Jadranske Hrvatske obuhvaća Istru i Kvarner te dio Like, jedna je od najuspješnijih regija u Hrvatskoj. Barem to govore brojke koje je na Poslovnom uzletu jadranske Hrvatske koji je u Rijeci organizirao Poslovni dnevnik, prezentirao Benjamin Cerovec, direktor Bisnodea koji se bavi prikupljanjem poslovnih informacija.

Poduzetnici Primorske regije poslovali su u 2013. godini s dobiti, za razliku od prosjeka cijele Hrvatske. Za razvoj cijele regije, ali i Hrvatske u cjelini, jedna od najbitnijih stavki je Luka Rijeka. Kako je objasnio Ivan Miloš iz Hrvatske akademije tehničkih znanosti, Luka Rijeka i razvoj infrastrukture značajno će povećati dodanu vrijednost poduzetnika jer je vrijeme transporta tereta iz jedne do druge luke u kutijama prošlost te se inzistira na takozvanoj intermodalnosti. To znači da se roba prerađuje u različitim čvorištima kroz koje prolazi tijekom transporta zbog čega mali i srednji poduzetnici imaju veliku šansu.

Prema istraživanju Europske komisije u kojemu je surađivao i Miloš, riječki pravac je jedan od najprofitabilnijih. "Ekonomski multiplikator na riječkom prometnom pravcu procjenjuje se na 11, što znači da se na svaki jedan euro prihoda riječke luke, ostali poduzetnici uključeni u lanac uprihode 11 eura", kazao je Miloš, što znači da se profitabilnost povećava 1.100 posto. Da bi profitabilnost zaista bila dovoljno velika potrebno je uložiti u željezničku infrastrukturu jer je transport isplativ ako 85 posto otpada na željeznicu i unutarnju plovidbu, a maksimalno 15 posto cestovnim prometom. U Hrvatskoj je situacija obrnuta i na tome će se trebati raditi. "Potrebno je ulagati u željezničku infrastrukturu i unutarnju plovidbu", naglasio je Miloš. Time riječki prometni pravac postaje jedan od najvažnijih europskih pravaca.

Snježana Papeš, rukovoditeljica Sektora marketinga i voditeljica projekta Port-city interface Lučke uprave Rijeka kazala je da se u Luku Rijeka već ulaže veliki novac. Tako je naglasila da se u projekt Rijeka Gate ulaže 177 milijuna eura, od kojih se 145 milijuna eura odnosi na zajam Svjetske banke, a 32 milijuna eura na jamstva. Kontejnerski terminali se šire i povećavaju se kapaciteti Luke Rijeka. "Promet se u prvih devet mjeseci povećao četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani i mi osjećamo uzlet u našem poslovanju. Multiplikatorski faktor koji je spominjao gospodin Miloš se događa i poziva na akciju", kazala je Papeš.

Andrija Vitezić, pročelnik Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke slaže se s važnošću Luke Rijeka, ali ističe kako je potrebno poticati poduzetnike na cijelom području Rijeke. "Mi smo se radije odlučili na kvalitativne nego kvantitativne mjere jer Rijeka svojom površinom ipak nema mjesta za razvoj svih djelatnosti", istakao je Vitezić. Kvalitativne mjere su ulaganje u edukaciju, promociju i razvoj poduzetničke infrastrukture. "Nije bit u broju poduzetnika koji neka regija ima, nego u veličini dodane vrijednosti", dodao je Vitezić komentar na Bisnodeove podatke koji su pokazali da Južna regija ima nešto veći broj poduzetnika od Primorske.

Jedan od glavnih problema s kojima se poduzetnici susreću jest pristup financiranju. Usprkos likvidnosti banaka koja je dostigla maksimum, poduzetnici imaju velikih teškoća da dođu do svježeg novca. S time se slaže i Zdravka Cukon iz Privredne banke Zagreb koja je pokušala odgovoriti na pitanje zašto je poduzetnicima tako teško doći do kredita. "Likvidnost je zaista velika, a kamatne stope na svjetskom tržištu nikad manje. Problem kod hrvatskih poduzetnika je što je prezadužen uz duge rokove naplate potraživanja. To su dva temeljna problema i odgovora zašto nema dovoljno kredita", objasnila je Cukon a. Dodala je da su u PBZ-u uvidjeli da se pokazalo da većina poduzetnika zbog ova dva temeljna problema nisu u stanju financirati svoja zaduženja. Ponudila je i odgovor: problemu financiranja mogu doskočiti posebnim kreditnim linijama za koje se daje dio bespovratnih sredstava poput linija za unapređenje zaštite na radu, za povećanje konkurentnosti ili obnovljive izvore energije.

Edo Cetin iz Istarske razvojne energije dodao je da se Istarska županija aktivno uključila u poticanje malog i srednjeg poduzetništva. "Uveli smo niz mjera, poput jamstvenog fonda, bespovratnih sredstava, subvencioniranja stručnih ispita za poduzetnike ili besplatnih edukacija", kazao je Cetin.

Komentirajte prvi

New Report

Close