Dok se iščekuje konkretnije podatke kako će u nadolazećom novom neizvjesnom razdoblju Vlada pomoći ublažavanju očekivanog rasta troškova energije, pomalo razočaravajućim pokazuju se podaci o korištenju potpora iz postojećeg paketa interventnih mjera, kojim je Vlada priskočila u pomoć ovog proljeća.

U ukupnom paketu koji je težio oko 5 milijardi kuna, gospodarstvu je izravno bilo namijenjena samo jedna mjera, takozvani plinski vaučeri, kojih je osigurano u iznosu od ukupno 600 milijuna kuna.

Povlačenje vaučera započelo je s 1. travnjem, a prema podacima koje smo dobili od resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, do polovice prošlog tjedna gospodarstvenici su iskoristili svega manje od trećine namijenjenog fonda.

Procjene Hamag-Bicro-a, koji tehnički provodi postupak dodjele i financiranja ovih subvencija, uoči početka primjene ove mjere bile su da bi oko 45 tisuća poduzetnika moglo aplicirati koji zadovoljavaju temeljne kriterije. Međutim, potpore je zatražilo ukupno 6261 poduzetnika, a ukupno im je dodijeljeno nešto više od 176 milijuna kuna subvencija za narasle troškove plina.

Sama mjera bila je namijenjena ciljano manjim poduzetnicima, odnosno isključeni su bili samo oni koji ulaze u kategoriju velikih poduzetnika. Točnije, Vladinom odlukom predviđeno je da subvencije mogu koristiti poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a po kWh je predviđeno pokrivanje troška s 15 lipa.

Od spomenutog broja onih koji su aplicirali za vaučere, više od polovice (59%) čine mikro poduzetnici, kojih je pokrivanje troška dobilo 3668. Malih poduzetnika vaučere koristi 2158 ili 34%, a iz skupine srednje velikih poduzeća samo ih je 434 ili 7%. S obzirom na strukturu i potrošnju plina kreću se i iznosi koje je pojedina od skupina dobila kroz ovaj program.

Mikro poduzetnicima dodijeljeno je oko 44 milijuna kuna, a prosječan iznos po poduzetniku je 12 tisuća kuna. Taj iznos Hamag-Bicro, prema uvjetima za realizaciju ove mjere pomoći, isplaćuje na mjesečnoj razini i ne uplaćuje se na račun tvrtke koja potporu koristi, nego opskrbljivača plina s kojim korisnik ima ugovor.

Pojedinačno, prema uvjetima dodjele vaučera, poduzetnici koji ostvare pravo na tu potporu u godinu dana, do kraja ožujka 2023. mogu pojedinačno povući maksimalno 1,5 milijuna kuna, što je prema pravilima o državnim potporama najviši iznos potpore male vrijednosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Skupini malih poduzetnika do sada je dodijeljeno ukupno 67 milijuna kuna subvencija, u prosjeku po 31 tisuću kuna, a srednje velikim poduzećima pojedinačni iznos je najveći, po 151 tisuću kuna, ali je s obzirom na njihov manji broj ukupan dodijeljeni iznos 66 milijuna kuna.

Zanimljiva je i struktura korisnika potpora, jer najviše, oko četvrtine onih koji je primaju dolazi iz skupine “ostalih uslužnih djelatnosti” (1445), a slijede trgovci (1100), te poduzetnici iz prerađivačke industrije (914) i poduzetnici iz turizma i ugostiteljstva (682).

U ovom trenutku na razini EU u fokusu je mogućnost ušteda u potrošnji, a i ministar gospodarstva Davor Filipović najavio je da će ovaj tjedan na sjednici Vlada donijeti smjernice za štednju električne energije, no poduzetnici, kojima već stižu ugovori s novim i višestruko većim cijenama, napeto iščekuju novi paket mjera za pomoć u ublažavanju cjenovnog udara.

Ministar gospodarstva Davor Filipović već je najavio novi sveobuhvatan paket mjera pomoći/R. Anić/PIXSELL

Sama ideja je dobra
Slabašan odaziv za postojećim plinskim vaučerima poduzetnike i nije odveć iznenadio, jer, kažu da je većini puno teži problem od plina povećani trošak za električnu energiju, koja posebno među onima u proizvodnom sektoru, predstavlja i primarni energent.

Drugi razlog nalaze i u činjenici, na koju su odmah i ukazivali kao na slabost paketa, da vaučerima nisu obuhvaćeni veliki i oni s većom potrošnjom plina. Stoga u HUP-u smatraju kako će ključno za novi paket mjera za pomoć gospodarstvu biti da se u sve njihove oblike uključi i te kategorije poduzetnika.

Filipović, kao ni Vlada, zasad ne izlaze s detaljima što će uključivati novi paket, tek daje najavu kako će biti sveobuhvatan, a predstavit će ga najesen. Tada će biti jasnije i hoće li iznos koji očito neće biti potrošen iz programa plinskih vaučera biti preusmjeren u neku novu mjeru ili će se korigirati i model vaučera i u njega uključiti slabosti u obuhvatu koje su uočene u realizaciji, prije svega vezano za velika poduzeća.

Zasada se neslužbeno može čuti da se nastoji iznaći način kako od velikih potrošača u Vladi traže model da se iznađe rješenje i osigura opskrbu, kroz potrebne količine i prihvatljivu cijenu, za kutinsku Petrokemiju, pojedinačno najvećeg potrošača plina u Hrvatskoj, koja u novim uvjetima teško može organizirati proizvodnju mineralnih gnojiva, važnu radi osiguranja predstojeće sjetve.

Grčka kao primjer
Poslodavci u pravilu ne kritiziraju samu ideju vaučera, jer je “u tom trenutku to bila racionalna mjera, donosilo ju se u skladu s uvjetima i okolnostima u kojima nije bilo jasno kako će se razvijati situacija s Rusijom i opskrbom.

No, kod kreiranja prošlog paketa fokus je, radi obuzdavanja inflacije, stavljen na pomoć kućanstvima, a sada očekuju da gospodarstvo dobije širi obuhvat. Bez intervencije Vlade, poduzetnici uvjeravaju da teško mogu sami iznijeti novi rast cijena, a najkonkretniji je HUP s inicijativom da se ograniči cijenu struje za gospodarstvo na najviše 150 eura po MWh, uzimajući za primjer Grčku, koja je propisala najvišu razinu cijene, ali i odlučila vratiti dio preplaćenih iznosa u ovoj godini.

Država, s obzirom na činjenicu da oko dvije trećine proizvodnje ima iz vlastitih izvora, po procjeni poslodavaca ima dovoljno mogućnosti za takvu odluku, jer cijena struje iz vlastite proizvodnje je i dalje je ispod 100 eura po MWh, dok je tržišna oko 400 eura po MWh.

Prostora za apsorbiranje visokih cijena energenata, kažu iz HUP-a, gospodarstvo već dugo nema, onima koji moraju obnoviti ugovore s opskrbljivačima nove cijene veće su za četiri do sedam puta, a sve to u konačnici opet će se preliti građanima.