Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Početkom veljače aukcija za preostali kapacitet LNG terminala

Autor: Siniša Malus
07. siječanj 2026. u 13:45
Podijeli članak —
U pet godina na terminalu LNG Hrvatske, koji vodi Ivan Fugaš, prihvaćeno je 18,8 milijuna prostornih metara ukapljenog prirodnog plina/Goran Kovačić/PIXSELL

Aukcija se organizira u suradnji s PRISMA European Capacity Platformom.

Tvrtka LNG Hrvatska, koja upravlja plutajućim terminalom za ukapljeni prirodni plin u Omišlju, ponudit će na aukciji 2. veljače preostale slobodne kapacitete uplinjavanja za plinske godine od 2026./2027. do 2029./2030. te od 2037./2038. do 2039./2040.

Riječ je o kapacitetima koji nisu zakupljeni na aukciji u svibnju prošle godine ili ranije, a ponudit će ih aukcijom, koju LNG Hrvatska organizira u suradnji s aukcijskom platformom za ugovaranje kapaciteta europske plinske infrastrukture PRISMA European Capacity Platform.

Pet godina rada

Pravo sudjelovanja imaju postojeći korisnici terminala te potencijalni novi korisnici koji do 16. siječnja sklope registracijski ugovor s operatorom terminala. Plutajući terminal počeo je s komercijalnim radom prije pet godina, u siječnju 2021., nakon što je prvi LNG tanker, brod “Tristar Ruby” s 143 tisuće prostornih metara ukpljenog plina, doplovio iz SAD-a do terminala u Omišlju.

Otad je prihvaćeno 18,8 milijuna prostornih metara ukapljenog prirodnog plina, a u sustav je isporučeno više od 11,3 milijarde prostornih metara plina. Od početka komercijalnog rada više od 60 posto svih količina, koje ulaze u plinski transportni sustav, ulaze preko omišaljskog terminala.

Plutajuća jedinica za prihvat, skladištenje i uplinjavanje, odnosno FSRU brod LNG Croatia, lani je bila u brodogradilištu u Turskoj, u kojemu je ugrađen novi modul za uplinjavanje. Nakon povratka novi modul pušten je u rad u studenome te je maksimalni kapacitet terminala povećan s 3,9 na 6,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina na godinu.

Zemlje u okruženju

Povećana količina više nego dvostruko premašuje ukupnu godišnju potrošnju plina u Hrvatskoj. To znači da će, s obzirom na to da Hrvatska zadovoljava oko 20 posto potrošnje iz vlastitih ležišta plina, najveći dio kapaciteta LNG terminala, postojećih te budućih kapaciteta transportnog sustava Plinacroa biti namijenjen tržištima zemalja u okruženju.

S najavljenom izgradnjom plinovoda Bosiljevo – Sisak, duljine 101 kilometar, i Sisak – Kozarac, dugog 21 kilometar, kapacitet LNG terminala na Krku prema Sloveniji povećati na 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje, a prema Mađarskoj sa sadašnjih 1,7 milijardi na čak 3,5 milijardi kubičnih metara.

Autor: Siniša Malus
07. siječanj 2026. u 13:45
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close