Od poduzetnika koji se bave turizmom ili djelatnostima koje se naslanjaju na nj proteklih se nekoliko tjedana moglo čuti da je rujan turistički ispao znatno bolji od očekivanja.

Na tom su tragu i podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima, iako oni dijelom odražavaju i utjecaj ubrzanja inflacije. U protekla četiri rujanska tjedna u ugostiteljsko-turističkom sektoru tj. u djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane vrijednost fiskaliziranih računa dosegnula je 3,52 milijarde kuna.

U odnosu na prijavljeni fiskalizirani promet u tim djelatnostima u lanjska četiri rujanska tjedna (1,53 milijardi kuna) to je čak 2,3 puta više, ali i u odnosu na usporedivi mjesec predpandemijske 2019., kad je evidentirano 2,93 milijarde kuna, promet je veći za 20 posto.

Solidan rast u trgovini

Na razini svih djelatnosti u sustavu fiskalizacije u mjesecu na izmaku bilježi se 19,25 milijardi kuna prijavljenog prometa, što je za trećinu ili za oko pet milijardi kuna više nego u usporediva četiri tjedna prošle godine, dok je u odnosu na brojke iz rujna 2019. vrijednost računa bila veća za 10 posto ili oko 1,8 milijardi.

Takvoj slici u međugodišnjim usporedbama fiskaliziranih računa pridonio je i prošli tjedan. Promatraju li se sve djelatnosti, kroz sustav fiskalizacije prošla je 30 posto ili milijardu kuna veća vrijednost izdanih računa nego u istom lanjskom tjednu (4,32 prema 3,31 milijardi kuna), dok je u odnosu na 2019. promet bio jači oko osam posto ili oko 300 milijuna kuna.

Iako je i u djelatnosti trgovine (na veliko i malo) zabilježen solidan porast (16 posto prema usporedivom tjednu 2020. i sedam posto prema ostvarenju zadnjeg rujanskog tjedna 2019.), turističko-ugostiteljski sektor u promatranom je tjednu zabilježio udvostručenje fiskaliziranog prometa u odnosu na prošlu godinu, ali i 12 posto porasta u odnosu na 2019.

Usto, tjedna vrijednost izdanih računa u odnosu na isti lanjski tjedan natprosječno je povećana i kod ostalih djelatnosti (mimo turizma i trgovine); s evidentiranih 935 milijuna povećana je 42 posto ili oko 250 milijuna, čime je vrijednost izdanih računa za desetak posto premašila i usporedivi tjedan 2019.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Porezna uprava, pored toga, tjedno ažurira i kumulativne brojke počevši od kraja veljače, budući da je u zadnjem tjednu lanjske veljače u Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj koronavirusa.

U tih sedam mjeseci ukupan je fiskalizirani promet premašio lanjski za 27 posto, a preklanjski za četiri posto.

Pritom trgovina trenutno iznosom fiskaliziranih računa predpandemijsku razinu premašuje za šest posto ili gotovo pet milijardi kuna (85,6 prema 80,8 milijardi), turističko-ugostiteljski sektor je sveo zaostatak na sedam posto (20,4 prema 21,7 milijardi kuna), dok su ostale djelatnosti iz sustava fiskalizacije premašile predpandemijski promet za pet posto, što znači oko 1,2 milijarde veći fiskalizirani promet.

Oporavak potrošnje

Koliko je tom hvatanju predpandemijskih brojki pridonio porast potrošačkih cijena, ne može se jasno razlučiti, ali određeni je doprinos viših cijena nedvojben.

No, osim što je evidentno iza nas bolja turistička sezona od očekivane, i kretanja na domaćem tržištu rada zacijelo su pridonijela oporavku potrošnje, pa tako i one koju pokrivaju podaci o fiskalizaciji.

Među ostalim, na tom su tragu i podaci o prosječnim neto plaćama. Prema posljednjim podacima državnih statističara, neto plaće isplaćene za srpanj ove godine nominalno su veće 4,8 posto, a realno dva posto.

Usto, i HNB-ove ankete o pouzdanju potrošača upućuju na solidan sentiment. Nakon blagog pogoršanja optimizma tijekom srpnja, u kolovozu su dva od tri kompozitna pokazatelja potrošačkog optimizma zabilježila rast na mjesečnoj razini.