Proizvodnja u Rafineriji nafte Rijeka otpočela je još u travnju prošle godine. U sklopu tog projekta proveden je i investicijski ciklus usmjeren na projekte energetske učinkovitosti, a ukupna vrijednost svih radova bila je veća od 100 milijuna eura.

Radovi na projektu izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka i pratećih objekata, koje kolokvijalno nazivamo modernizacijom, nastavljaju se i u ovoj godini. Pritom je važno razumjeti da nakon završetka građevinskih radova slijedi izazovna faza testiranja novih postrojenja prije proizvodnje u punom kapacitetu. O svemu tome razgovaramo s Goranom Plešeom, operativnim direktorom Rafinerije i marketinga Ine.

Ukupna ulaganja u modernizaciju riječke rafinerije iznose gotovo 700 milijuna eura, što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije. Kako napreduju radovi, hoće li projekt biti dovršen do kraja godine, kako je i najavljeno?

Projekt modernizacije rafinerije trenutačno je na 92% ukupne gotovosti. Fokus je na izgradnji, koja je ujedno i posljednja faza projekta te nam je preostalo još svega 10-ak posto do potpune realizacije. Prošle godine osigurali smo sve uvjete za dovršetak u ovoj godini, a od izvođača očekujemo da završe gradnju u posljednjem kvartalu. Iako nas čeka izazovna faza testiranja novih postrojenja, vjerujemo da će projekt biti završen na vrijeme.

Često se u medijima iznose krive tvrdnje od pojedinih komentatora, sumnja se u dovršetak projekta ili čak i naglašava da sve vodi zatvaranju rafinerije. Zar stvarno mislite da bi netko ulagao ovakve iznose i onda namjerno kočio projekt ili poželio zatvoriti rafineriju – to jednostavno nema veze s ekonomskom logikom.

Izazova je bilo, a i svijet je u zadnjih nekoliko godina prošao i još prolazi kroz jedno turbulentno i nepredvidljivo razdoblje i naravno da je to utjecalo na projekt. S obzirom na dosadašnji napredak, uvjereni smo u uspješan završetak i njegov doprinos u sigurnosti opskrbe i jačanju pozicije rafinerije.

Kad obnova rafinerije bude završena, što će to značiti za hrvatsko tržište?
Modernizacija riječke rafinerije donosi značajne benefite za hrvatsko tržište, ponajprije kroz povećanu sigurnost opskrbe i smanjenje ovisnosti o uvozu dizela. Zahvaljujući novom postrojenju za obradu teških ostataka (DCU), iz iste količine sirove nafte rafinerija će moći proizvesti do 15 % više dizela, što će dodatno osnažiti njenu konkurentnost i stabilnost opskrbe. Dovršetkom projekta, INA više neće biti ovisna o uvozu vakuumskog plinskog ulja (VGO), čime dodatno jačamo neovisnost rafinerije u ovom dinamičnom globalnom okruženju.

Uz hrvatsko, nova rafinerija će opskrbljivati i slovensko tržište. Postoje li još neka tržišta na koja se u tom kontekstu računa?
Uz Hrvatsku, Inino ključno tržište je i BiH gdje smo također vodeći distributer. Novo postrojenje omogućit će nam iskorak na slovensko tržište, gdje smo u partnerstvu s MOL-om preuzeli više od 100 benzinskih postaja OMV Slovenije. Također, planiramo razvoj luke u rafineriji jer će to doprinijeti stabilnosti opskrbe tržišta.

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Lani je odrađen redovit remont, ove zime nije bilo zaustavljanja rafinerije. Što se sve lani radilo, koji su planovi daljnjih ulaganja u Rafineriju nafte Rijeka?
Prošle godine u Rafineriji nafte Rijeka proveli smo redovan remont, što je bilo ključno ne samo zbog zakonskih obveza, već i za sigurnost i stabilnost njezina rada. Paralelno s tim, uložili smo oko 60 milijuna eura u osam investicijskih projekata usmjerenih na povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2.

Uz modernizaciju rafinerije, to je jedan od naših strateški najvažnijih prioriteta, jer rastući energetski troškovi i cijena CO2 kvota zahtijevaju da kontinuirano jačamo konkurentnost rafinerijskog poslovanja. Rafinerija nafte Rijeka nije važna samo za Inu – ona je jedno od ključnih industrijskih postrojenja u zemlji, a o njezinoj značajnoj ulozi u razvoju Kvarnera, Primorja i lokalne zajednice ne treba posebno ni govoriti.

Kako geopolitičke promjene u svijetu utječu na rafinerijsko poslovanje, posebno tu mislimo na novu američku administraciju predsjednika Trumpa?
Svaka promjena u tržišnoj dinamici, poput novih trgovinskih politika ili regulacija, može utjecati na opskrbu, cijene sirove nafte, te na cijene finalnih proizvoda. Trump je najavio jačanje domaće proizvodnje nafte, no prvi konkretni efekti toga mogu se očekivati tek za godinu dana, kada ta nafta uđe u proizvodni ciklus. Također, njegove najave snižavanja cijene sirove nafte mogle bi imati pozitivan utjecaj rafinerijski sektor. Naš je prioritet osigurati da INA ostane stabilna, profitabilna i fleksibilna u takvom promjenjivom okruženju.

Regiju su uzdrmale i najave sankcija Naftnoj industriji Srbije. Koliko bi takve sankcije, stupe li na snagu, donijele poremećaja na regionalno naftno tržište?
Ako NIS neće biti u stanju opskrbiti tržište putem svoje rafinerije i benzinskih postaja, nastat će praznina koju će biti teško popuniti u kratkom roku. To će najviše uzrokovati nestašice derivata u Srbiji i pritisak na cijene. Srbija nije otok, i posljedice će se osjetiti u cijeloj regiji. Također, cijela regija osim Grčke uvelike ovisi o uvozu dizela izvan EU, što stvara logistički izazov i povećava ranjivost u geopolitičkim napetostima. Sve to može negativno utjecati na gospodarstva, konkurentnost, kao i troškove života stanovništva regije.

Posljednjih godina INA ulaže u zelenu energiju. Zašto je važan Inin zeleni iskorak?
Ključno je istaknuti da u iduće tri godine planiramo usmjeriti između 20 i 25 posto naših kapitalnih ulaganja u zelene projekte. Time želimo osigurati dugoročnu održivost našeg poslovanja i pomoći Hrvatskoj i EU u postizanju ambicioznih okolišnih ciljeva. Smatramo da prijelaz na društvo s nultom emisijom CO2 neće biti brz, osobito zbog visokih troškova ulaganja u zelenu energiju.

Naš pristup uključuje nastavak ulaganja u tradicionalne djelatnosti poput proizvodnje i prerade ugljikovodika dok za tim postoji potreba na tržištu. Do sada smo izgradili dvije solarne elektrane ukupne snage 16 MW, a planiramo proširiti tu infrastrukturu, što uključuje i jednu solarnu elektranu i u riječkoj rafineriji. U planu je i proizvodnja zelenog vodika s ciljem njegove upotrebe u prometu, ali i unutar same rafinerije, čime će se dodatno smanjiti emisije.

U travnju prošle godine INA je potpisala dva ugovora, jedan za nabavu elektrolizatora za proizvodnju zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka te drugi za dizajn i izgradnju postrojenja za proizvodnju biometana u Sisku. Koliko su i ti projekti važni u nastojanjima kompanije na putu prema zelenoj tranziciji?
Ovi projekti su važni jer omogućuju nadogradnju našeg postojećeg poslovanja i daljnji iskorak prema energetskoj neovisnosti i zelenoj tranziciji. U Rijeci je u toku izrada glavnog projekta postrojenja za proizvodnju zelenog vodika te nam slijedi proces nabave za izgradnju. U naredne dvije do tri godine tamo bi trebalo početi s radom prvo postrojenje za proizvodnju obnovljivog vodika u Hrvatskoj.

Izazov je što još uvijek ne postoji razvijeno tržište za zeleni vodik u Hrvatskoj, a ni na razini EU i to je nešto što treba jasnije definirati u europskim i nacionalnim politikama i strategijama kada je u pitanju zeleni vodik. U Sisku smo već započeli pripremne radove za biometansko postrojenje, a projekt je u fazi realizacije. Koliko su ovi projekti financijski zahtjevni govori činjenica da je njihova ukupna vrijednost oko 100 milijuna eura.

Najavljeno je da će Sisak postati Inin centar za obnovljive izvore energije. Je li to realno u kratkom roku?
Postrojenje za bioplin važno nam je za daljnji razvoj naše industrijske lokacije u Sisku, koja je jedan od naših ključnih logističkih centara, a želimo da postane i naš centar za obnovljive izvore energije. Solarna elektrana već je u radu, a kroz dvije do tri godine očekujemo i početak proizvodnje bioplina. Realizacija projekata već je u tijeku i predstavlja važan strateški smjer za Inu.

U Rafineriji Rijeka u tijeku je i izgradnja solarne elektrane. Prema dosadašnjim, neslužbenim informacijama iz Ine, solarna elektrana na Urinju trebala bi biti veće snage od potrebne za elektrolizu vodika za potrebe rafinerije pa bi INA višak električne energije ili višak proizvedenog vodika plasirala na tržište. Jesu li te procjene točne?
Izgradnja solarne elektrane u Rijeci tek treba započeti. Planovi postoje, a INA, dijeli izazove drugih investitora u OIE u dijelu koji se odnosi na jediničnu naknadu priključenja na mrežu. Na lokaciji Rafinerije nafte Rijeka INA planira izgradnju dvije solarne elektrane, na lokacijama Urinj, priključne snage 11 MW i Kostrena priključne snage 35 MW. Proizvodnja električne energije iz SE Urinj koristiti će se za proizvodnju obnovljivog vodika, a iz SE Kostrena koristiti će se najvećim dijelom za potrebe rafinerije, dok će se manji dio predavati u mrežu.

Prije nekoliko mjeseci poručili ste kako je INA posvećena zaštiti okoliša i odgovorno radi na trajnom rješavanju problema povijesnog onečišćenja na lokaciji Rafinerije nafte Rijeka. O kojim se konkretnim rješenjima radi?
Uz pomoć konzultanata, tražili smo najcjelovitije rješenje za trajno rješavanje povijesnog onečišćenja. Odabrali smo rješenje koje je već implementirano na više sličnih lokacija u svijetu – izgradnju podzemnih depresija i sustava za izvlačenje fluida iz podzemlja. Realno je da u punoj funkciji bude za dvije godine, a do tada postavljamo jače oceanske brane. U procesu smo čekanja dozvola za izgradnju utvrda na pomorskom dobru. Također, napravili smo seizmičko snimanje podzemlja i sada imamo 30-ak aktivnih bušotina, a ove godine napravit ćemo ih još dvadesetak.

Pomoću njih svakodnevno crpimo zaostale ugljikovodike u podzemlju kako ne bi dopirali do mora. Pojačali smo nadzor na moru i čistimo uljni film čim ga primijetimo. Tu su i kontinuirane aktivnosti održavanja, na kojima radimo, a obuhvaćaju sanaciju spremnika, tankvana te kanalizacijskog sustava uz što i ove godine planiramo uložiti više od 10 milijuna eura. Važno je naglasiti da cijeli ovaj proces nije pitanje novca za nas, već želimo implementirati najcjelovitije i najefikasnije rješenje kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih problema.

Važno je istaknuti da nema novih incidenata zbog kojih bi dolazilo do onečišćenja. Naša ambicija je jasna – želimo biti generacija koja će riješiti ovaj problem.