"Mislim da smo sve pretpostavke dobro napravii i vjerujem da će nas se podržati i na razini euroskupine, a i kasnije na drugim razinama kada se budu donosile konačne odluke. Taj će proces, kao i obično, trajati oko godinu dana", rekao je Plenković.
Postupak za ulazak u ERM2 predviđa da guverner HNB-a i ministar financija pošalju pismo u Bruxelles nakon čega kreće postupak evaluacije određenih područja po pojedinim politikama koje je Hrvatska definirala kao korake kojima će ispuniti potrebne kriterije.
"Sve skupa je unaprijed vrlo dobro koordinirano i planirano unutar hrvatskih institucija, u vladi gdje koordiniramo cijeli proces i održavamo stalnu komunikaciju s Komisijom i euroskupinom", dodaje Plenković.
ERM2 je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu, u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je prilikom svog posjeta Hrvatskoj prije desetak dana rekao da je Hrvatska ""Hrvatska potpuno spremna uskoro se priključiti mehanizmu ERM 2".
O ulasku neke zemlje u ERM2 odlučuje zemlje članice eurozone i Europska središnja banka.
Prema zadnjem konvergencijskom izvješću Komisije iz svibnja 2018. Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog za ulazak u eurozonu, sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) najmanje dvije godine.
Hrvatski ulazak u eurozonu može se očekivati najranije oko 2023. 
Plenković je u srijedu navečer nazočio prijamu koji su u povodu Dana državnosti organizirale  tri hrvatske diplomatske misije u Bruxellesu.
U četvrtak sudjeluje na sastanku Europske pučke stranke, te na summitu EU-a, koji počinje popodne.
U četvrtak ujutro sastat će se s petoricom premijera zemalja članica koji pregovaraju o imenovanjima novih čelnika europskih institucija. 
U četvrtak prije sastanka Europskog vijeća, sastat će se šestorica premijera koji u ime svojih političkih grupacija pomažu predsjedniku Europkog vijeća Donaldu Tusku u pronalaženju rješenja za imenovanje novih čelnika.
U ime Europske pučke stranke pregovaraju hrvatski i latvijski premijer Andrej Plenković i Krišjanis Karinš, u ime socijalista španjolski i portugalski premijeri Pedro Sanchez i Antonio Costa, a u ime liberala belgijski i nizomski premijer Charles Michel i Mark Rutte.