Iz mjeseca u mjesec državni statističari “osvježavaju” podatke o razini prosječne plaće zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj.

Posljednji se odnose na isplate plaća za srpanj, u kojemu je kod tih poslodavaca bilo 1,49 milijuna zaposlenih, a u prosjeku je neto iznosio 1315 eura. To je 15% ili 172 eura više od prosjeka za lanjski srpanj, 124 eura više nego za zadnji mjesec 2023. i 167 eura više od prosjeka mjesečnih isplata tijekom 2023.

No, slika prosječnih plaća i njihova rasta ponešto drukčije izgleda kad se promatra samo “realni sektor”. To potvrđuje i jučer objavljena analiza Financijske agencije koja se temelji na godišnjim financijskim izvještajima 156.145 poduzetnika obveznika poreza na dobit (pravnih osoba i obrtnika), bez financijskih institucija.

Prema iskazanim troškovima za neto plaće i nadnice, zaposlenima kod tih poduzetnika, a takvih je lani bilo oko 1,03 milijuna, obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 1028 eura, što je nominalno 10,4 posto više nego godinu prije.

I iznosom i rastom to je osjetno manje od statističke slike prosječnih plaća u pravnim osobama koju mjesečno objavljuje DZS. Prema DZS-u, naime, tijekom prošle godine prosječan neto iznosio je 1148 eura i u odnosu na godinu prije to je predstavljalo povećanje za 13 posto.

Međutim, izračuni državne statistike prosječnih plaća uključuju i financijske institucije u kojima su plaće iznadprosječne (s tim da u posljednje dvije godine rastu ispodprosječnim tempom), kao i pravne osobe u djelatnostima koje u najvećoj mjeri odražavaju kretanje tj. rast plaća u državnoj upravi i javnim službama javnom sektoru koji u protekle dvije godine prednjače povećanjima plaća, pa će tako i ovogodišnju sliku rasta plaća učiniti “ljepšom” nego što je u segmentu gospodarstva koji se obično naziva realni sektor.

Usporedbe radi, prosječna neto plaća u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi krajem prošle godine bila je na gotovo 22 posto godišnje stope rasta, a približno toliko je prema financijskim izvješćima poduzetnika obveznika poreza na dobit obračunati prosječan neto porastao u dvije godine (u 2021. iznosio je 843 eura).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Rast opterećenja plaća
Fininom analizom obuhvaćeni poduzetnici, doduše, u svojim su izvješćima za 2023. iskazali troškove osoblja u iznosu od 19,9 milijardi eura, što je za 16,7 posto ili gotovo tri milijarde eura više u odnosu na 2022. godinu.

Manjim dijelom to povećanje odražava i veći broj zaposlenih kod poslodavaca obveznika poreza na dobit (lani su zapošljavali 33,4 tisuće ili 3,3 posto ljudi više nego godinu prije). No, njihova izvješća upućuju i da je udio troškova osoblja u poslovnim i ukupnim rashodima u odnosu na godinu prije porastao.

Lani su činili 13,5 posto poslovnih rashoda odnosno 13,2 posto ukupnih, dok je prema izvješćima poduzetnika za 2022. udjel troškova osoblja iznosio 12,7 posto u poslovnim te 12,4 posto u ukupnim rashodima.

Struktura troškova osoblja tvrtki i obrtnika koji su obveznici poreza na dobit sugerira, uz ostalo, i da je prosječno opterećenje plaća lani blago poraslo. Dok stavka neto plaća i nadnica u iznosu od 12,71 milijardu eura predstavlja povećanje za 15,7 posto, obračunati porezi i doprinosi iz plaća (za mirovinsko osiguranje, 20 posto) bilježe rast za gotovo petinu (za 19,9 posto) – na 4,7 milijardi, a doprinosi na plaće (obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5%) za nepunih 16 posto (na 2,5 milijardi eura).

Ušli u porezne ‘škare’
To se dijelom može pripisati činjenici da je u okviru oporezivanja dohodaka iznos osnovnog osobnog odbitka Vlada početkom prošle godine povećala za samo oko pet posto, tj. znatno manje od nominalnog rasta plaća. Posljedično su neki koji prije nisu bili u škarama tog poreza ušli u njih, a onima koji su bili u njima porezni se ugriz povećao.

Dakako, najveći udio u ukupnim troškovima osoblja očekivano pripada troškovima neto plaća i nadnica – 63,8 posto, što je pak nešto manje od njihova udjela prije npr. dvije godine, kad je bio na 65 posto.

Mimo redovnih plaća i pratećih poreznih nameta i doprinosa, poduzetnici su za prošlu godinu iskazali i nešto više od tri milijarde eura drugih troškova rada, što predstavlja više od dva posto lanjskih poslovnih rashoda. U odnosu na godinu prije ti su troškovi povećani za 21 posto.

Njih čine izdaci za bruto autorske honorare i ugovore o djelu (samo za fizičke osobe koje nemaju registriranu djelatnost), izdaci za rad ostvaren preko studentskih i učeničkih servisa, troškovi agencijskih radnika, naknade članovima uprave te nadoknade troškova, darovi i potpore zaposlenicima i primici u naravi, dio kojih su i otpremnine.

Glavnina tih izdataka, gotovo 80 posto, odnosi se na naknade troškova, darove i potpore zaposlenicima i primitke u naravi koji su lani povećani za 22,1 posto, na 2,4 milijarde eura, ističu u Fini napominjući kako se od toga na otpremnine odnosi 78,3 milijuna eura. Iako je i ukupan iznos obračunatih otpremnina blago porastao (za tri posto), višegodišnje usporedbe pokazuju da je njihov udjel sve manji. Primjerice, u dvije godine pao je sa 4 na 2,6 posto ukupnih troškova rada mimo plaća i pratećih nameta.

Istodobno, prošle godine dvoznamenkast postotni rast bilježi se na račun troškova agencijskih radnika. Za njih su poduzetnici lani izdvojili 187 milijuna eura ili 24 posto više nego prethodne godine, čime im je i udjel u troškovima rada povrh redovnih plaća zaposlenika porastao sa 5,6 na 6,1 posto. Nešto manje (16%) porasli su i troškovi za obavljeni rad putem studentskih i učeničkih servisa, koji su time premašili 240 milijuna eura.

Najviše su, za gotovo četvrtinu, odnosno sa 44,7 na 55,8 milijuna eura, porasle naknade članovima uprava. Konačno, premda su i izdaci za bruto autorske honorare i ugovore o djelu povećani za desetak posto (na 143 milijuna) udjel troškova za te vrste radnih aranžmana posljednjih nekoliko godina smanjio se sa 6,7 na 4,7 posto.