Popis ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu isplatili plaće, ali su prikazali isplatu plaće te su se zadužili za javna davanja kao da su isplatili plaću.
Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 7.413 poslodavca, koji zapošljavaju 25.845 radnika, pokazuju najnoviji, ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do prosinca prošle godine.
Statistički pregled poreznih obveznika, poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, prema popisu objavljenom 22. veljače, pokazuje da plaće ne isplaćuju 6.164 pravne osobe s 22.198 zaposlenih te 1.249 fizičkih osoba s 3.656 radnika.
Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 7.413 poslodavca, koji zapošljavaju 25.845 radnika, pokazuju najnoviji, ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do prosinca prošle godine.
Statistički pregled poreznih obveznika, poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, prema popisu objavljenom 22. veljače, pokazuje da plaće ne isplaćuju 6.164 pravne osobe s 22.198 zaposlenih te 1.249 fizičkih osoba s 3.656 radnika.
Ti su podaci su formirani na temelju dostavljenih obrazaca JOPPD u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaće i naknadnu isplatu zaostale plaće i to za obračunsko razdoblje od siječnja do prosinca 2015. godine (kriterij tri mjeseca uzastopno) te za obračunsko razdoblje od srpnja do prosinca (kriterij tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci), objašnjavaju iz Porezne uprave koja je najnoviji popis objavila u ponedjeljak na svojim mrežnim stranicama.
Pritom napominju kako popis ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu dostavili obrazac JOPPD, kao ni o onima koji su prikazali neisplatu plaće ali ne tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od zadnjih šest mjeseci za 2015. godinu.
Također na popisu nisu poslodavci koji su prikazali isplate plaća u tekućoj godini, iskazanih na obrascu JOPPD, ali nisu isplatili plaće za razdoblja prije 1. siječnja 2014. i to iz razloga što za razdoblja prije uvođenja obrasca JOPPD Porezna uprava nema analitičkih podataka o isplati plaće već ima samo podatke o obvezama javnih davanja po osnovi plaće. Popis ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu isplatili plaće, ali su prikazali isplatu plaće te su se zadužili za javna davanja kao da su isplatili plaću.
Porezna uprava ujedno poziva sve radnike koji ne primaju plaću ili nisu primili zaostale plaće, a čiji poslodavac se ne nalazi na objavljenom popisu da to prijave na besplatni broj telefona 0800 49 49.Na osnovi prijave izvršiti će se dodatni nadzor i analiza podataka te će se formirati posebna lista takvih poslodavaca.
Isto tako iz Porezne uprave pozivaju radnike da prijave i sve ostale činjenice za koje smatraju da nisu ispravno iskazane.
Objava popisa poslodavaca koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće omogućena je Zakonom o porezu na dohodak. Tim je zakonom propisano da Porezna uprava, temeljem prikupljenih podataka na obrascu JOPPD, može na svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim obrascima tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa bez isplate plaće.
Iz Porezne uprave napominju kako popisi poreznih obveznika koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, koji se objavljuju na njihovim internet stranicama, nisu usporedivi iz razloga što se kod svake nove objave popisa povećava broj razdoblja za koje se podaci iskazuju.
Prvi popis neisplatitelja plaća Porezna je uprava objavila sredinom srpnja 2014. godine i na njemu je tada bilo 7.038 poslodavaca.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ne samo da nisam isplatio tri plače nego sam djelatnicama i djelatnicima dao i otkaze!!!!Sve dok sudbena vlast bude takova kakova jeste i dok svoja potraživanja ne budem moga naplatiti u razumnim rokovima koja su po EU standardima, a ne balkanskim, dotle će biti tako!
Isto tako, sve dok postoji mogućnost da se pravne lijekova iskorištava do besvijesti kao obijesno suđenje do tada će biti tako.
Upravo iz razloga ponašanja sudbene vlasti koja ne respektira Europske konvencije i dostignute pravne standarde europskih građana, ne mislim više biti poduzetnik niti mislim dovoditi investicije i investitore u Hrvatsku.
Takovu sramotu i zlodjelo koje čini sudbena vlast nije više pravničko pitanje u kome je moguće prihvatiti pravničko- kritički diskurs Žakline Harašić, Ane Garačić, Vesne Rakić – Vodinelić, , Alana Uzelca, Alda Radolovića, Željka Karasa, Željka Marasa,Petra i Arsena Bačića, ,te niza drugih pravnih autora.
Protiv sudbene vlasti, njenih razumnih rokova, obijesnog suđenja, diskrecija , građansko pravne neodgovornosti ect. ,treba se boriti političkim sredstvima, kako nas je poučio Davor Rodin, Đorđe Tasić a iznad svega teoretičari i praktičari građanskog otpora.
Ne treba zaboraviti da je sudbena vlast upravo vlast a ne tek jedna grana vlasti!!!!!! Sa sudbenom vlasti moraju porazgovarati upravo građani. Lideri tog političkog pokreta prije ili kasnije moraju biti upravo poduzetnici!!!!!! Upravo Judikalizacija gospodarstva, gdje sudbena vlast ima imunitet koji konzumira kao građansko pravnu neodgovornost u sprezi sa isto tako građansko pravno neodgovornima tajkunima,građansko pravno neodgovornima bankarima, čini sivu eminenciju, koja prijeti postati crvena eminencija. Stoga građansko pravna neodgovornost umrežene sive odnosno crvene eminencije, , provocira i zahtijeva politički odgovor građana kao poduzetnika!!!!!!
Uključite se u raspravu