Piše: Mladen Miličić, dipl. inženjer i direktor tvrtke M. Miličić d.o.o.

Još uvijek aktualna pitanja poput osobnog banktora, enormnog broja ovrha nad građanima, rasta broja građana koji žive na rubu siromaštva, rada na crno, nemogućnsosti plaćanja osnovnih obveza – imaju svoje odgovore i u brojkama.

Uz stalne pretpostavke gutanja novca u rupama sivo-crne ekonomije zaboravlja se realnost današnje situacije.

Broj nezaposlenih veći je od 370.000.

Samo dio tih ljudi ima adekvatne naknade i mogućnost da ima minimum normalnog života u uvjetima aktivnog traženja posla. Kada bi se držali modela u kojem svaka nezaposlena osoba ima pravo na minimalnu naknadu koja će omogućiti preživljavanje i kada bi taj iznos postavili na 2.200 kuna (neoporezivi dio dohotka zaposlenih) tada bi mjesečni proračun za vojsku nezaposlenih iznosio 370.000 x 2.200 kn = 814 milijuna kuna. Za period od 12 mjeseci suma iznosi  9,7 milijardi kuna. Ovom iznosu trebalo bi dodati i kalkulaciju za pokrivanje minimuma za umirovljenike u iznosu od 6,5 milijardi kuna. 

• Za uvođenje minimalne mirovine od 2.200 kn potrebno 6,5 mlrd.? 

Kada zbrojimo potrebnu svotu novca za nezaposlene i umirovljenike s primanjima ispod 2.200 kuna mirovine, sveukupan iznos koji bi trebao pokriti egzistencijalni minimum iznosi 16,2 milijarde kuna godišnje.

Radi gore navedenog država ni ne razmišlja da se upušta u oštriju borbu protiv sivo-crne ekonomije jer u pojednostavljenoj računici dolazimo do zaključka da bi država za podmirivanje svojih ustavnih obveza (slabim, nemoćnima i drugima, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba…)  trebala puno više sredstava nego što bi dobila hvatanjem onih koji rade na crno (samo dio se može pohvatati i to na način da se planiraju značajna sredstva za suzbijanje crne ekonomije).

Stoga se akcija države u lovu na "porezne lopove" svodi na fiskalne blagajne i hvalospjeve o uspješnom rastu prihoda u proračun (Ugostitelji u siječnju ove godine prijavili 31,4 posto veći promet – skok prometa od 139 na 182 milijuna kuna u odnosu na lani )  ne sagledavajući čak ni u ovom segmentu kompletnu sliku. Koliki je broj onih koji su zatvorili obrte i tvrtke (ili jednostavno nisu nabavili blagajne) jer se ne mogu više "umjetnim kompenzacijama" (neprikazivanjem svih svoji prihoda i plaćanjem radnika na crno) boriti za opstanak na tržištu.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Gore navedeno razmišljanje polazi od postavke da je sustav potrebno urediti, a pojednostavljena matematika ne daje egzaktne pokazatelje već je potrebno osmisliti puno kompliciraniji model kako bi se ideja o socijalno pravednom sustavu uz minimum sivo-crne ekonomije mogla primijeniti u praksi. Gore navedene kalkulacije nisu uzele u obzir veliki broj parametara od socijalne pomoći te postojećih naknada za nezaposlene jer se pošlo od prepostavke da bi postojeći iznos od  1,7% doprinosa za zapošljavanje trabalo ukinuti i rasteretiti poslodavca. Za osiguranje u slučaju nezaposlenosti: doprinos za zapošljavanje trebalo bi pomaknuti u sferu slobodnog izbora npr. za one koji su uzeli kredite za stanove ili kuće, a boje se gubitka posla.  Na taj način bi se i u slučaju nezaposlenosti mogli nositi s otplatama kredita.

Sustav se ne može postavljati na način da bi unuci, sinovi, očevi, djedovi i pradjedovi trebali živjeti u zajedničkim domaćinstvima i solidarno snositi teret gospodarske krize. 

• Hitno nam treba zakon o osobnom bankrotu, čeka 30.000 građana