Samo turističke agencije koje su članice Udruge hrvatskih turističkih agencija, a njih je oko 230, u dvije godine pandemije izgubile su prihod u ukupnom iznosu od oko pet milijardi kuna, što se neće nadoknaditi bar do 2024. godine uz pretpostavku povratka na normalno poslovanje u ovoj sezoni.

Da je bankrotirao tek manji broj agencija zaslužne su različite mjere pomoći koje su agencije od države dobivale gotovo pune dvije godine, i po tome je Hrvatska iznimka u cijeloj Europi, istaknuo je Tomislav Fain, predsjednik UHPA-e na Danima Udruge koji u Opatiji.

‘Čudo je da smo tu’
“S obzirom na to što smo sve trebali prodati, koliko se zadužiti, pravo je čudo da smo tu u ovolikom broju. Iako nismo imali prometa u zadnje dvije godine puno smo radili na našim ponudama, novim sadržajima koje bismo mogli ponuditi gostima, i dobro je da smo dočekali povratak prometa u ovom broju kako bismo mogli odgovoriti na potražnju i povezati različite segmente usluga, što nam je posao i po čemu smo bitni”, kazao je Fain.

Iako u manjoj mjeri u odnosu na segment smještaja, dodatnu pomoć, ali samo za kapitalne investicije agencije će moći ostvariti iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, potvrdila je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma.

Otkrila je da će Ministarstvo kroz najviše dva tjedna u e-savjetovanje uputiti prijedloge poziva vezane uz NPOO, s konkretnim kriterijima koje će trebati ispuniti svi koji žele ostvariti pravo na taj novac.

“Uputit ćemo naše prijedloge poziva vezano uz NPOO, i to 900 milijuna kuna za javnu turističku infrastrukturu i 1,2 milijarde vezane za privatni sektor. Putničke agencije moći će pronaći prostor za svoju kandidaturu kroz alokaciju za privatni sektor, koja se odnosi na klastere i inovacije, vrijedna je 180 milijuna kuna i taj novac bit će usmjeren uglavnom na kapitalne projekte”, pojasnila je Herman.

I Hotelijeri će naći prostor u ovom iznosu od 1,2 milijarde kuna, ali to je puno različitih alokacija i ovistit će o tome je li tvrtka mala ili srednja. Međutim, ono što će sigurno zanimati potencijalne korisnike je da će biti razlika u kriterijima u razvijenim i nerazvijenim turističkim područjima.

“Novac je usmjeren uglavnom na renovaciju, odnosno podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta u turistički razvijenim područjima, dok će se na kontinentu odnosno nerazvijenim područjima moći koristiti sredstva za izgradnju novih smještajnih kapaciteta”, kaže Herman.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U međuvremenu, sektor je optimističan za ovu sezonu, iako će biti izazovna zbog povratka prometa u svim konkurentskim zemljama, pri čemu će se neki truditi čak i pridobiti ruske goste, poput Grčke i Španjolske. Po tom pitanju Hrvatska nije u dramatičnoj situaciji, jer su nam ruski i ukrajinski gosti činili manje od 2 posto prometa.

HTZ ostaje u Moskvi
Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, potvrdio nam jeda predstavništvo HTZ-a u Moskvi i dalje ostaje, iako se trenutačno zbog napada na Ukrajinu ne radi promocija na ruskom ni ukrajinskom tržištu.

Međutim, stav brojnih turističkih ambasadora iz cijelog svijeta koji su prisutni u Rusiji je da se još čeka s eventualnim povlačenjem, jer dođe li do normalizacije odnosa, trebat će što prije krenuti s promotivnim aktivnostima.

U međuvremenu, hrvatsko predstavnišvo koje vodi Rajko Ružička okrenulo se novim prilikama, nekim susjednim tržištima kao što su Kazahstan i Azerbajdžan, ali i Baltičke zemlje, iz kojih Hrvatska još nije imala značajan turistički promet. Razgovara se s potencijalnim partnerima kako bi se eventualno organizirale neke grupe ili podigli čarter letovi.