Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je u Hrvatskoj trenutačno oko 40.000 plovila u vlasništvu stranaca na koje nigdje nije plaćen porez, ni kod nas ni u zemlji u kojoj vlasnici žive. “Hrvatska je za nautičare porezna oaza jer se kod nas za brod koji vrijedi 300.000 eura plati tek 300 ili 500 eura registracije, stavi strana zastava i stranac s takvim brodom može legalno boraviti u našim marinama. Kada dogodine uđemo u EU, ti će brodovi postati velik problem jer više neće smjeti ploviti po Jadranu jer na njih nije plaćen PDV ni kod nas ni u nekoj drugoj zemlji EU”, upozorava Denis Vidaković, član Izvršnog odbora Udruge proizvođača malih plovila pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i direktor zadarskoga SAS Vektora. Propustili smo veliku šansu da poput Malte i Cipra unutar pretpristupnih ugovora dogovorimo prijelazno šestomjesečno razdoblje u kojemu će se vlasnicima tih plovila omogućiti da registriraju brod sa 10 posto poreza. Cipar i Malta to su dogovorili, naplatili i plovila su ostala u tim zemljama. Što će biti s brodovima u Hrvatskoj, to nitko ne zna. Naš je proračun, tvrdi Vidaković, na račun toga poreza mogao povući između tri i pet milijardi kuna.

Čekaju Linićev odgovor
“Računica je jednostavna, ako se za 40.000 plovila prosječne vrijednosti 100.000 eura plati samo deset posto poreza, dolazimo do nevjerojatne brojke”, objašnjava Vidaković ističući da su već nekoliko puta o tom problemu pokušali razgovarati s ministrima u bivšoj Vladi, a prije nekoliko dana o svemu su obavijestili i novu izvršnu vlast. Odgovor, na žalost, još nisu dobili, ali Vidaković vjeruje da će ministar Slavko Linić, kad mu se predoče brojke, sigurno reagirati. “Vlasnici plovila žele to platiti jer im je stalo do toga da bezbrižno plove u našemu moru, ali mi moramo brzo reagirati i pokupiti novac koji nam leži u marinama. Vlada bi po hitnom postupku trebala donijeti privremeni zakon s međustopom PDV-a od 15 posto”, kaže Vidaković ističući kako je važno da budemo jeftiniji od drugih zemalja u okruženju i sva ta plovila ostat će kod nas. Ti nautičari svake sezone na gorivo, servis, održavanje, hranu i ostalo kod nas ostave između dvije i tri milijarde kuna. Da se to napravi ovoga ljeta, svi koji imaju američku ili njemačku zastavu na brodu i neplaćeni porez izvadili bi u poreznoj upravi OIB, platili PDV i automatski dobili hrvatsku zastavu.

Konkurenti C. Gora i Albanija
Ne iskoristimo li tu mogućnost, nautičari će otići u Crnu Goru ili Albaniju, nove porezne oaze na Jadranu. Problem je što tada neće moći uplovljavati u naše more, zaključuje Vidaković i dodaje da Hrvatska mora tim ljudima dati šansu registracije brodova i uliti u proračun do pet milijardi kuna. A kad bismo stvar htjeli potpuno istjerati na čistac, kaže Vidaković, upozorili bismo i na zakon prema kojemu su svi ti brodovi u prekršaju jer se tretiraju kao privremeni uvoz i moraju svake dvije i pol godine izaći iz naše zemlje i ponovno ući, ali toga se nitko ne pridržava.

Obnova čartera

Ministarstva odbila po 10 milijuna kuna
“Lani smo preko HUP-a pokušali progurati projekt obnove čarter flote, kao što je svojedobno učinjeno s ribarskim brodicama. Predlagali smo da država subvencionira kupnju novih brodova na način da ministarstva mora, poduzetništva i turizma financiraju po 10 posto vrijednosti broda. Čarter kompanija platila bi 10 posto avansa, ministarstva 30 posto, a 60 posto bi se financiralo kreditima HBOR-a. Odbijeni smo, a to je 10 milijuna kuna za svako ministarstvo. Nitko nije razmišljao da se na taj način pomaže i maloj brodogradnji i turizmu”, upozorava Vidaković.

Prešli na male brodove i već osigurali posao za cijelu godinu

Zbog opće krize ljudi se teško odlučuju na kupnju plovila, što je, uz visoke trošarine, malu brodogradnju u Hrvatskoj bacilo na koljena. U situaciji biti ili ne biti zadarski SAS Vektor prije dvije godine napravio je zaokret i danas se može pohvaliti godišnjom zaradom od 15 do 18 milijuna kuna te ugovorenim poslovima s inozemstvom koji su mu osigurali još jednu mirnu godinu. “Prije dva tjedna potpisali smo ugovor o gradnji 80 plovila za norvešku tvrtku Rana Plast, koja u Hrvatskoj želi graditi 200 brodova. To su mali gliseri i pasare, dužine od 4 do 6 metara. Nakon dva mjeseca pregovaranja, Norvežani su dogovorili posao s dvjema tvrtkama, jedna će graditi 100 brodova, a mi 80 plovila tri različita tipa. Prve brodove isporučit ćemo potkraj travnja, a cijelu narudžbu za četiri mjeseca”, kaže Denis Vidaković, direktor SAS Vektora, koji je, na žalost, ostao posljednji predstavnik poznate zadarske male brodogradnje jer su Donat Boats i Adex lani stavili su ključ u bravu. U Zadarskoj županiji malom brodogradnjom bave se još samo Elan u Obrovcu i Kuštera na Pašmanu. Osim zbog posla s Norvežanima, u halama SAS Vektora ovih je dana živo jer se za Sajam male brodogradnje u Splitu dovršava novi brod Vektor 700. Riječ je o fishermanu dugom sedam metara s izvanbrodskim benzinskim motorom čiji je kalup SAS Vektor kupio od zagrebačke Orka nautike koja je nedavno otišla u stečaj. “Okrenuli smo se proizvodnji manjih plovila jer tržište većih i luksuznih brodova stagnira. Mogli smo ili razvijati novi proizvod ili kupiti postojeći, pa smo od Orka nautike kupili model Orka 700. Poboljšali smo ga i nudimo ga u verziji s izvanbrodskim motorom i novim imenom Vektor 700. Imat će vrlo konkurentnu cijenu od 35 do 40 tisuća eura bez davanja”, objašnjava direktor Vidaković i ističe da će zbog posla s Norvežanima i novih ugovora koje će, nada se, uskoro potpisati SAS Vektor vjerojatno zaposliti još desetak ljudi.

Za ovu godinu već su ugovorili posao vrijedan 2,2 milijuna eura, a vrlo su izvjesni ugovori teški dodatnih 1,5 milijun eura. “Imamo novih upita, a vraćaju nam se i stari kupci. S nekim privatnicima, najčešće strancima, pregovaramo i po dvije, tri godine. Oni ili brod kupe za tri dana ili razmišljaju tri godine. Pregovaramo i o radnim brodovima za neke dalekoistočne zemlje, potpisali smo i nekoliko predugovora s čarter kompanijama, a nedavno smo dobili upit iz jedne hrvatske tvrtke koja bi naručila 13 manjih brodova za ribogojilište i želi da ih isporučimo u pet mjeseci”, kaže Vidaković i napominje da svi ti poslovi ne znače da je kriza iza njih. Naprotiv, to samo znači da su na tržištu zavladala nova pravila kojima se valja prilagoditi. To su učinili i dobavljači i proizvođači. “Naš je brod pravi hrvatski proizvod jer je dizajniran i proizveden u Hrvatskoj, ali materijali koji se ugrađuju uglavnom su iz inozemstva. Sve plastične smole uvozimo iz Slovenije, staklena vuna više se ne radi u Hrvatskoj nego se uvozi iz Poljske. Hrvatski proizvođači smole nisu pokazali interes za malu brodogradnju, što je neshvatljivo, pa smo se okrenuli Slovencima. Ali zato su domaći dobavljači postali vrlo kooperativni jer je očito velik dio tržišta nestao i nas koji smo opstali drže kao kap vode na dlanu. Što se ne bi moglo reći za one koji donose zakone i na taj način odlučuju o našoj budućnosti”, kritičan je Vidaković.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Aktivni na sajmovima

Idu premijerno i u Albaniju
“SAS Vektor predstavit će se ove godine na zagrebačkom sajmu nautike, Sajmu male brodogradnje u Splitu, na beogradskom sajmu, jer ima naznaka da se otvaraju lokalna tržišta. Ići ćemo u Budvu i prvi put u Albaniju, koja je 1. siječnja donijela zakon da privatne osobe smiju posjedovati brodove, što u posljednjih sto godina nije bilo moguće. Iako je najavljen, čujem da se veliki Croatia Boat Show u Splitu ipak neće održati, što govori o situaciji u branši”, kaže Vidaković.