Europska komisija uskoro bi trebala predstaviti paket mjera vezanih uz rastuće cijene energenata i zaštitu kućanstava i poduzeća. No, pet država članica već prošlog petka je ponovno aktualiziralo i pitanje oporezivanja “viška” dobiti energetskih kompanija u EU, alata za kojim se bilo posegnulo kao odgovorom na tržišne poremećaje nakon početka ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine.

Ministri financija Njemačke, Italije, Španjolske, Portugala i Austrije zajedničkim su pismom uoči uskrsnog vikenda pozvali na uvođenje poreza na “neočekivani” profit energetskih tvrtki u Uniji. Smatraju da bi takva mjera olakšala financiranje privremene pomoći (naročito za potrošače) te obuzdavanje rastuće inflacije bez dodatnog opterećenja javnih proračuna.

Jasna poruka

Prema spomenutoj petorki, to bi poslalo i jasnu poruku da oni koji profitiraju od posljedica rata moraju dati svoj doprinos kako bi se olakšao teret široj zajednici. Ipak, treba primijetiti da iza te inicijative ne stoji, primjerice, Francuska, odnosno da su zemlje potpisnice mahom iz reda onih koje su razmjerno pogođenije energetskim šokom izazvanim američko-izraelskim sukobom s Iranom i problemom blokade Hormuškog tjesnaca.

Iako tadašnja i današnja situacija po mnogočemu i nisu posve usporedive, u pismu povjereniku EU za klimu ministri su podsjetili da je sličan porez bio i dio paketa 2022. Usto, pozvali su se i na postojeća fiskalna ograničenja.

Ideja tzv. windfall taxa za energetske kompanije načelno je prihvatljiv(ij)a članicama koje imaju manje kompanija koje bi zahvatio taj porez. No, ni u Njemačkoj ona nije dobro sjela npr. Udruženju za gorivo i energiju koje ističe kako je pogrešan dojam da te tvrtke neopravdano profitiraju. Sve u svemu, postoji dosta sumnji oko toga je li danas moguć konsenzus u Uniji oko “solidarnog doprinosa” kroz privremeni ekstra porez.

Prošli put Komisija je u vezi s tim uredbom bila adresirala poduzeća u djelatnostima proizvodnje nafte, plina, ugljena te rafinerije. Hrvatska se tada u okviru financiranja široko definiranog paketa mjera odlučila dodatno oporezivanje primijeniti ne samo za energetske kompanije, procjenjujući da bi tako definiran “solidarni doprinos” bio nedostatan. Uvela je dodatni porez za sve velike poduzetnike s rastom dobiti 2022. većim od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. S te osnove u državni proračun se 2023. bilo slilo oko 260 milijuna eura.

U mjesec dana sukoba na Bliskom istoku cijene nafte porasle su za 60-ak, a plina za više od 70 posto. Iz EK-a poručili su da EU treba biti spremna na potencijalno dugotrajne poremećaje u međunarodnoj trgovini energijom.

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Među ekonomistima se u novije vrijeme (uz cijene goriva) učestalije podsjeća i na velik prostor vlada za amortizaciju udara cijena tekućih goriva, zbog čega nema dobrih razloga za pretjerane cjenovne oscilacije. Tako Velimir Šonje u najnovijem osvrtu na Ekonomskom labu ističe kako, kao i u krizi 2022., zagovara fleksibilniji model državnog ugriza u cijene energenata. To bi, kaže, “u dugom roku i normalnim vremenima osiguralo poticaje za veću energetsku štednju i sigurnost, a u kraćim razdobljima uvezenih kriza osiguralo bi minimalan prijenos vanjskih šokova na potrošače i gospodarstvo”.

Niže trošarine

Pozivajući se na Tjedni naftni bilten EK-a, ističe kako je u Hrvatskoj u drugoj polovici ožujka (16.-31.3.) cijena eurosupera porasla za 8,4 posto, što je nešto veći postotni rast od prosječnog u EU, ali je potkraj mjeseca bila nešto ispod prosjeka i medijana Unije. Slično vrijedi i za trenutačni ugriz države u cijenama goriva.

Smanjivanjem trošarine on je smanjen s donedavnih više od 50 posto, na oko 47 posto, dok su prosjek i medijan Unije na oko 49 posto. Isto tako, Hrvatska je među državama koje u ovoj krizi smanjuju apsolutni iznos poreznog ugriza u cijeni goriva po litri, ističe u osvrtu Šonje, smatrajući to očekivanim i zbog toga što energija u potrošačkoj košarici kod nas sudjeluje s gotovo 16 posto, dok je prosjek Unije malo ispod deset posto.