Čakovečke mlinove u godinama kada su navršili svojih prvih 120 godina rada i razvoja, većina potrošača percipira po nazivu i smješta u mlinsku branšu. To je najvećim dijelom točno, u preradi pšenice Čakovečki mlinovi prerađuju 13 do 15% od ukupne količine hrvatske pšenice, ali isto tako i oko trećinu kukuruza iskorištenog za potrebe mlinarstva, te najveći dio proizvodnje bučinog ulja i ječmene
kaše.

Ipak, sve to točno, ali samo djelomično točno. Postoji još niz djelatnosti Čakovečkih mlinova koje nisu vidljive izdaleka. Kao najvažnije – pekarstvo koje u našoj firmi aktivno postoji već preko šezdeset godina. Od prve pekare u Čakovcu vremenom se razvilo jako mnogo toga.

Prvo treba navesti pekaru u Oroslavju. Ona s pekarom u Čakovcu izuzetno dobro pokriva cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku. Iz ovih dvaju pogona isporučuje se svakodnevno kruh za gotovo cijelu Meñimursku županiju, najveći dio Krapinsko – zagorske i Varaždinske županije, te i dijelove Grada Zagreba, Zagrebačke i Koprivničko – križevačke županije. Pekara u Oroslavju je modernizirana, gotovo u potpunosti
automatizirana i puštena u puni rad u drugoj polovici prošle godine. 

Grupi Čakovečki mlinovi pripada i Radnik Opatija d.d. sa sjedištem u Lovranu koji svoje proizvodne pogone ima u Lovranu i u Malinskoj. Odatle se kruhom, pecivom i kolačima opskrbljuju potrošači u Primorju, Gorskom kotaru, na otoku Krku i u Istri.

Pekarsko poduzeće Vražap d.o.o. Zadar sljedeći je član naše Grupe. Grad Zadar s okolicom, te područje od Benkovca do Šibenika svaki dan uživa u kvalitetnim proizvodima ove pekare.

Na koncu, u Dubrovniku djeluje naša pekara Pogača Babin kuk d.o.o. Dubrovnik. Njezini su potrošači na širem području Dubrovnika, od Slanog do Konavala. Sve obalne pekare su dobavljači i niza hotelskih kuća, od Umaga do Cavtata, asortimanom proizvoda upravo prilagođenim njihovim potrebama. Poznajući hrvatsko tržište, kruh koji se jede u pojedinim krajevima, pecivo koje ljudi vole, spoznali smo da svaki kraj Lijepe naše ima svoje navade, svoje običaje, svoje specifičnosti. To se vidi i u vrstama kruha, oblicima peciva, različitim sezonskim proizvodima. Teški međimurski kukuruzni kruh je teško prihvatljiv na Jadranu, kao što je možda i Međimurcima neuobičajena dalmatinska pinca. To je možda tek jedan primjer od niza lokalnih posebnosti.

Zbog toga smo odlučili u najvećoj mogućoj mjeri očuvati to bogatstvo koje naša zemlja ima u mnoštvu posebnih proizvoda. Nikako nam nije cilj uniformiranje po nude pekarskih proizvoda. Želimo na području svake od naših pekara očuvati ono posebno, ono što čini njezinu ponudu i asortiman jedinstvenom. Mislimo da smo u takvom razmišljanju i u takvom djelovanju na pravom putu.

Naravno, na tome ne stajemo. Cilj nam je isto tako među takvim proizvodima odabrati ono što bi moglo biti zanimljivo i primjenjivo na širem području. Niz takvih proizvoda smo identificirali i ponudili kao obogaćenje asortimana ostalih naših pekara. Naravno, rezultat nije izostao.

Očuvanje vrste

Utrka s vremenom u pulskom laboratoriju: možemo li spasiti plemenitu perisku od potpunog izumiranja?

Digitalna transformacija

Nino Talian: “Najveća opasnost je ako AI “uspava” timove i ugasi kritičko razmišljanje”

Isto tako, za većinu naših pekarskih proizvoda je trebalo osigurati tržište. Odlučili smo se za ponešto nekonvencionalan pristup tom problemu. Kod većine pekarskih kuća danas je uobičajeno da imaju lance svojih vlastitih specijaliziranih pekarskih prodavaonica. Čakovečki mlinovi i većina naših proizvodnih pogona djeluju izvan velikih gradskih aglomeracija. Pitanje je koliko bi prodavaonica pekarskih proizvoda, ma kako ona bila uređena i bogate ponude, bila isplativa u međimurskoj Donjoj Dubravi ili u zagorskom Jakovlju, a to su još relativno velika naselja s dosta potencijalnih potrošača. Zato smo krenuli u organiziranje prodaje putem klasičnih trgovačkih firmi koje u svojim prodavaonicama imaju cjelokupnu ponudu robe široke potrošnje koju takvo selo može trebati. Tako je nastao Metss d.o.o. Čakovec, kupili smo većinski udio u Trgovini Krk d.d. Malinska i u Trgostilu d.d. Donja Stubica.

Na taj način smo vremenom izgradili razgranatu trgovačku mrežu s blizu 400 prodavaonica, od malih seoskih prodavaonica do velikih marketa, a svaka od tih prodavaonica ima kutak za pekarske proizvode. Naravno, ne samo pekarske, nego i većinu proizvoda koje Grupa Čakovečki mlinovi proizvodi. Tako dnevno prodajemo preko trideset i pet tona kruha, peciva i kolača. Nije to tako mnogo. samo treba jako mnogo raditi.

Moramo dodati još jednu sitnicu. Koncem prošle godine nas je u Grupi Čakovečki mlinovi bilo oko dvije tisuće zaposlenih, a ostvarili smo nešto preko 1,1 milijardu kuna ukupnog prihoda.