S ubrzanjem inflacije kojemu svjedočimo u prvoj četvrtini ove godine očekivano se ponovno više propituju i plaće te prateći pritisci na njihov rast.

To se proteklog vikenda manifestiralo u prosvjedu koji su u Zagrebu organizirali sindikati. Državni statističari danas će pak objaviti najnovije brojke o prosječnim plaćama zaposlenih u pravnim osobama.

Nastavak pritiska na plaće

One će pokazati je li se s isplatama za veljaču njihov godišnji rast zadržao ispod devet posto nominalno i pet posto realno. Naime, s prosječnih 1511 eura siječanjske neto plaće godišnja je stopa usporila na 8,5 posto nominalno, odnosno na 4,9 posto realno, s tim da je u bruto iskazu porast bio nešto veći (9,8 posto nominalno i 6,2 posto), a nešto veće stope povećanja u odnosu na prosječnu neto bilježi i medijalna plaća koja je za siječanj iznosila 1304 eura neto, što je u godišnjim usporedbama nominalno povećanje za 8,7 posto.

Zasad je izvjesno tek da će s najnovijim podacima o prosječnim plaćama niz pozitivnih realnih stopa stići na već 35. uzastopni mjesec u slučaju prosječnog neta, dok kod bruto plaća realni rast neprekidno traje dva mjeseca duže, od samog početka 2023. Iako se već neko vrijeme bilježi usporavanje rasta potražnje za radom, sve upućuje na nastavak pritisaka na plaće, mada prognoze za ovu godinu uglavnom sugeriraju da bi prosječna stopa trebala usporiti.

Mimo samih plaća, pak, mnogi poslodavci i dalje nastoje ublažiti te pritiske posezanjem za isplatama raznih neoporezivih primitaka. Nakon što su prošle godine one povećane s 2,64 na 2,93 milijarde eura, u prva tri mjeseca te su isplate, prema podacima Porezne uprave, iznosile gotovo 600 milijuna eura. S obzirom na to da su one uobičajeno znatno veće u drugom dijelu godine, spomenuti neoporezivo isplaćeni iznos signalizira da taj oblik podebljavanja plaća bez pratećeg poreznog opterećenja ostaje široko prihvaćen.

Na tom tragu su i ankete koje na vrlo velikom uzorku radi servis MojaPlaća, a prema kojima je prosječna mjesečna plaća u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine prvi put premašila 1600 eura. Iznosila je 1609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom kvartalu te devet posto više nego godinu ranije, ističe analitičar Ivica Brkljača, primjećujući kako se ti nalazi praktički poklapaju sa službenim podacima Državnog zavoda za statistiku kada se uključe i neoporezivi primici od prosječno 120 eura mjesečno unutar godine.

Istodobno, podaci Porezne uprave pokazuju da nastavlja bujati i broj poreznih obveznika u statusu paušalnog obrta, koji dohotke ostvaruju od samostalne djelatnosti, ali kroz sustav paušalnog oporezivanja. Zbog indicija da iza toga u nemalom dijelu stoji zapravo prikriveni nesamostalni rad i da se tzv. paušalni obrti nerijetko otvaraju radi povlaštenog poreznog tretmana odnosno eskiviranja dijela javnih nameta, taj se institut u neko doba bio našao pod povećalom i pojačanim nadzorima Porezne uprave.

Međutim, ako je suditi prema broju tih obveznika, taj oblik rada nije obeshrabren. Nakon što je tijekom prošle godine broj tih paušalaca povećan s 86,6 na 101,7 tisuća, od početka ove godine pa do kraja ožujka povećan je za dodatne četiri tisuće, premašivši 105,6 tisuća.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

ne biraju metu

Napad može doći bilo kada – jeste li spremni na najgori scenarij?

Dohodak povećan 35 posto

Koji su razmjeri dohodaka od samostalne djelatnosti u sustavu paušalnog oporezivanja dosegnuti prošle godine, podaci još nisu javno dostupni. No, prema onima zaključno s prethodnom godinom, proizlazi da je u njemu 2024. ostvareno gotovo tristo milijuna eura (točnije, 294,2 milijuna), a uz nešto manje od 32 milijuna eura poreza neto ispada nešto veći od 262 milijuna.

U toj kategoriji dohodak je te godine povećan za oko 15 posto, a godinu prije porast je bio i nešto jači, gotovo 18 posto. Drugim riječima, u dvije godine dohodak od samostalnog rada paušalista povećan je za oko 35 posto ili oko 80 milijuna eura, a dio tih aktivnosti, barem u dijelu koji se prepoznaje kao prikriveni nesamostalni rad, mnogi poduzetnici doživljavaju i kao nelojalnu konkurenciju.