S krajem trećeg tromjesečja 2020. ukupna aktiva banaka premašila je 451 milijardu kuna, što je 20 mlrd. ili 4,5 posto više nego početkom godine. Utjecaj pandemije na financijski rezultat sektora najizravnije se očitovao u padu dobiti prije oporezivanja od 44%, s lanjskih 5,4 na na 3 milijarde kuna.

Pad je u prvom redu posljedica akceptiranja povećanih kreditnih rizika uslijed pandemije Covid-19, odnosno peterostruko većih troškova umanjenja vrijednosti zbog kreditnog rizika.

S krajem lanjskog rujna samo je Croatia banka iskazala gubitak (27,7 mil.), a ove godine negativan rezultat su iskazale četiri: Imex, J&T, Samoborska i Slatinska banka. Najveći minus bilježi Imex banka (19 mil.) koja je usto “tanka” i u pogledu kapitala.

Stopa ukupnog kapitala joj je na 14,4 posto, a nižu od nje ima samo Croatia banka (13,7%) koja je ovaj put iskazala dobit. Na razini svih 20 banaka ta stopa je gotovo 25% i u 2020 je blago porasla, ali uglavnom pod utjecajem promjene regulatornog tretmana izloženosti kreditnom riziku.

Od vodećih banaka najveću dobit prije poreza iskazale su Zagrebačka i Privredna, s tim da je Zabinih milijardu kuna oko pola milijarde manje nego lani, dok PBZ-ovih 735 milijuna predstavlja osjetno veći pad (lani gotovo 1,4 mlrd.).

Gotovo upola manje dobiti prije poreza nego lani knjižila je i OTP banka (336 mil.), a znatno veći Erste bilježi pad dobiti na 274 mil. (lani 758). Uz privremene pokazatelje poslovanja banaka u HNB-u ističu, uz ostalo, osjetan pad (8,4%) neto prihoda, kao i povećanje kredita gotovo svim sektorima, posebice općoj državi i inobankama.

Zahvaljujući rastu ukupnih kredita i predujmova udjel tzv. loših ostao je na 5,5%, iako je iznos neprihodujućih porastao šest posto.

Kod poduzeća je udjel NPL-ova blago pao (na 13,2%), dok se kod kućanstava povećao na 6,7 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja