Pokazavši se kao jedini izbor za putovanja u koroni za domaće goste, destinacije na kontinentu Hrvatske u pandemiji su dobile jedinstvenu priliku za promociju uživo na domaćem tržištu, ali i šansu da se konačno nametnu kao ravnopravan igrač u nacionalnoj turističkoj politici i promociji.

U ovoj godini, a posebno u 2022. koja bi mogla biti mnogo ležernija za turizam, to planiraju kapitalizirati u Slavoniji koja se godinama promovira kao zajednički klaster na inozemnom tržištu, a od lani zajedno nastupaju i na domaćem. Cilj su im gosti koji na odmoru traže puno više od sunca i mora.

Otkrila nam je to Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije i koordinatorica turističkog klastera Slavonija, u koji se neformalnim udruživanjem TZ-a lani povezalo pet županija na istoku Hrvatske.

“Cilj nam je da se na domaćem ali i stranim tržištima snažnije prepozna “zelena” Hrvatska, područja koja nemaju more ali imaju toliko za ponuditi i nude vrijednost za novac putnicima koji upravo traže takvu ponudu, a broj im se povećao zahvaljujući novim okolnostima.

U ovoj godini još se obraćamo domaćem tržištu koje lani nije moglo putovati u inozemstvo, i konačno je otkrilo što sve nudimo i čemu se vrijedi vraćati. A čim pandemija posustane uložit ćemo više u promociju na stranim tržištima koja su nam velik potencijal, no tu ćemo trebati veću pomoć i Hrvatske turističke zajednice i organizatora putovanja, jer su naši budžeti za oglašavanje vrlo ograničeni”, pojašnjava Bušić Srpak.

Ističe kako je 2020. Slavoniji donijela sasvim nove trendove u putovanjima, s tim da su najveći rast imali u inače mrtvoj sezoni – u prvih nekoliko mjeseci godine, te u ljeto kad je samo njena županija ostvarila 68% prometa iz 2019. Papuk je baš jučer objavio da je zimus imao 300% više gostiju nego prošle zime, što ih je potaklo na investiciju u novo sanjkalište.

“Kad su domaći gosti u pitanju, osim što im moramo pokazati što nudimo, dobar dio našeg zadatka je razbiti predrasude da je sve istočno od Zagreba ili daleko, ili socijalni slučaj, nerazvijeno, uz naš kraj i dalje se vežu vjerovanja koja se ne vežu uz ugodu.

Strana tržišta traže drukčiju promociju nego Jadran, dijelom i jer nam dobar dio gostiju dolazi Dunavom – riječni kruzeri su u uzlaznom trendu, a tradicionalno privlačimo goste iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, ali i SAD-a i Australije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na francuskom tržištu su promocije realizirane u suradnji s Predstavništvom HTZ-a, a intenzivnije predstavljanje na britanskom bilo je u planu u 2020. No, čini se da će ipak čekati ukupno pokretanje inozemnih promotivnih aktivnosti”, kaže Bušić Srpak, koja od 2021. očekuje preživljavanje, sve drugo bit će bonus.

Dobar dio godine je već iza nas, a stvari se i dalje odlučuju na tjednoj razini, jako je puno neizvjesnosti i zato je pogled klastera Slavonija usmjeren više na 2022. Trenutačno se osmišljavaju tematski paketi, za cikloturiste, kulturni turizam, vinske ture, traže se agencije koje će to prodavati.

Neformalno udruživanje 5 županijskih TZ-ova Slavonije popratio je strateški plan do 2025. na temelju kojeg se kandidiraju projekti i zajednički paketi – Slavonija želi iskoristiti snagu brenda Hrvatske, ali i vlastite adute. Imaju infrastrukturu, oko 2100 turističkih kreveta koje najprije treba popuniti pa onda razmišljati o gradnji novih, atrakcije koje se dijelom financiraju i iz EU.

Fali im bolji status na državnoj razini i jača podrška HTZ-a i Ministarstva, što bi konkretno značilo primjerice jaču nacionalnu promociju zelene Hrvatske na stranim tržištima, jačanje javnog prometa za Slavoniju, pogotovo aviolinija koje su digle neke destinacije u Dalmaciji, ali i jače novčane potpore za investicije u sadržaj i kvalitetu.

“Sustav potpora u hrvatskom turizmu treba biti usmjeren i na nerazvijena područja koja trebaju podršku kako bi osnažila poziciju na tržištu i tako ojačala samu destinaciju. Razvoj nerazvijenih područja treba nam biti cilj, no prema kriterijima kvalitete i značaja za ukupni razvoj destinacije”, zaključuje Bušić Srpak.