Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je u petak, u suradnji s Poslovnim dnevnikom i Večernjim listom, videokonferenciju pod nazivom Žene i Covid-19, s ciljem problematizacije uloge žena u aktualnoj pandemiji, na kojem su istaknuli snagu i spremnost žena na brzu reakciju u kriznom menadžmentu. Održane su dvije panel diskusije – Žene u borbi protiv pandemije i Žene lideri i Covid-19, koje je moderirala novinarka Poslovnog dnevnika Majda Mikulandra.

Povod je između ostalog bilo nedavno objavljeno izvješće Europske komisije koje je ukazalo na to da je pandemija posebno pogodila žene koje su na prvoj crti borbe protiv koronavirusa kao liječnice, medicinske sestre, njegovateljice, učiteljice, prodavačice, ali i majke koje su kod kuće preuzele veliki dio odgovornosti.

Rezolucija o rodnoj perspektivi

Konferenciju je otvorila Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda EP-a u Hrvatskoj, istaknuvši pritom kako je EP prošli tjedan, kada se obilježava i Međunarodni dan žena, razgovarao svakodnevno o ovoj temi. “Cilj panela je razgovarati o tome je li pandemija povećala postojeće rodne nejednakosti i može li izbrisati dosadašnja postignuća, te koliko je važna ženska dimenzija na svim razinama i u svim sektorima. EP je u siječnju ove godine donio rezoluciju o rodnoj perspektivi tijekom i nakon pandemije, a u njoj se identificirani brojni negativni utjecaji pandemije – od pitanja povećanog obiteljskog nasilja, tereta neplaćenog rada do gubitka radnih mjesta za žene. EP je najavio kako će u idućem periodu pažljivo nadzirati uključenost rodne dimenzije u nacionalne planove oporavka”, rekla je Staničić.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko u prvoj je panel raspravi istaknula kako u EP-u rade na promicanju rodne ravnopravnosti, te da je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen inzistirala na strogom poštivanju ženske kvote, kaže da kada je riječ o raznim rukovodećim pozicijama cilj ravnopravnosti još nije ostvaren.

“Žene su i žrtve cyberbullyinga, prijetnji i uvreda, a pod velikim su pritiskom i u medijima. Kao zastupnica se trudim osvijestiti koliko je značajno dati primjer mladim djevojkama da imaju zaštitu”, poručila je Zovko.

Novinarka Poslovnog dnevnika Marija Crnjak dala je osvrt iz medijske perspektive.

“Smatram da su se mediji trudili pokriti sve segmente, dobro radili i kanalizirali važno prema javnosti, no kompleksan je proces što i kako javnost to upije”, rekla je Crnjak.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

‘Svi ćemo imati posljedice’

Iz perspektive liječnika govorila je dr. Vlasta Merc, anesteziologinja u KBC Dubrava.

“Naučeni smo suočavati se sa smrću, no ovo nije bilo nešto normalno i unatoč svim barijerama da to ne utječe nas privatno, smatram da ćemo svi imati posljedice”, kazala je Merc. Osvrnula se i na položaj žena u medicini, a smatra kako su kirurgija invazivnije grane interne medicine uglavnom bile osigurane za muškarce.

“Prema podacima liječničke komore, u Hrvatskoj je 67 % liječnica i 37% liječnika. Premda ima promjena nabolje i u mojoj bolnici je više žena kirurga, to nije dovoljno”, rekla je.

Slaže se i dr. sc. Marina Lampalo, specijalistica internistica, subspecijalistica pulmologije iz KBC Zagreb na Zavodu za alergijske i opstruktivne bolesti pluća, koja smatra kako i dalje živimo u patrijarhalnom društvu gdje su na vodećim pozicijama muškarci, no da su po izvrsnosti i znanstvenim dostignućima žene rame uz rame s njima.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i nezavisna zastupnica, Marija Selak Raspudić kazala je kako je žena u zdravstvenom sektoru 85%. “Muškarci su pogođeniji, a to je drugo lice patrijarhata u kojem muškarac ne smije biti percipiran kao žrtva, jer nije ‘muški brinuti se zdravlju’, a to je opet teret za žene”, istaknula je Selak Raspudić ta dodala kako se pita je li feminizam posljednja zamka patrijarhata.

Kompetencije, ne spol

Grozdana Perić, predsjednica Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, ustvrdila je kako bi se trebalo podrazumijevati da smo svi jednaki bez obzira na spol i da na određene pozicije dolazimo zahvaljujući kompetencijama, a ne kroz pitanje jesmo li više ili manje ugrožene.

Predsjednica Uprave Siemens Hrvatska Medeja Lončar, osvrnula se na žene kroz odnos sa zaposlenicima.

“Žene prirodno reagiraju u želji da zaštite svoje bližnje pa puno više pažnje daju emocionalnom dijelu i kod zaposlenika”, rekla je.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić složila se kako žene pri Žene su u većem postotku danas obrazovanije od muškarca, a treba im se omogućiti da ostvare potencijale i da nisu u stresu rodno emotivnije pristupaju zaposlenicima:

“Premda sam uvijek pružala podršku, na menadžerskoj poziciji je nisam imala jer svi misle da ste kao takvi svemoćni i da nemate obiteljske probleme.”

Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, koja je proglašena europarlamentarkom godine za 2017. u kategoriji ženskih prava i ravnopravnosti spolova, rekla je kako bi Hrvatska trebala imati bolju potporu obitelji, posebno majkama.

“Žene su u većem postotku danas obrazovanije od muškarca, a treba im se omogućiti da ostvare potencijale, iskoriste svoju sposobnost, pamet i iskustvo, bez stresiranja hoće li to moći uskladiti s privatnim životom i obitelji”, istaknula je Borzan, spomenuvši istraživanja prema kojima društvo u kojem su žene angažirane može očekivati brži oporavak od krize.