Kratko je trajao koliko-toliko ohrabrujući niz pozitivnih međugodišnjih stopa potrošnje.

Državni statističari potvrdili su nedavnu preliminarnu procjenu o čak 1,8 posto realnog pada svibanjskog (kalendarski prilagođenog) prometa u maloprodaji u odnosu na isti mjesec prošle godine. Osim što je time prekinuta serija pozitivnih stopa koja je trajala od siječnja, to je ujedno i najveći mjesečni pad na godišnjoj razini još od ožujka 2013., primijetili suu analitičari Raiffeisen banke. A promatraju li se izvorni podaci, maloprodaja u prvih pet mjeseci ove godine zapravo bilježi 0,5% manji promet nego lani. Rast prodaje motornih vozila, tekstila i odjeće te više kategorija trajnih dobara nije uspio nadomjestiti pad u supermarketima. Te tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito živežnim namirnicama čine čak 37 posto ukupnog prometa, a u njima je ove godine promet bio 2,4 posto manji nego lani. To donekle objašnjava i problem slaba punjenja državnog proračuna PDV-om.

A kako je potrošnja kućanstava ujedno i dominantna sastavnica BDP-a, ne čudi ni negativan predznak najsvježijih predviđanja glavnih ekonomista vodećih banaka, ali i analitičara Ekonomskog instituta. Komentirajući pad vrijednosti indeksa poslovnog ciklusa (CEIZ-a) u travnju i svibnju, stručnjaci Instituta ističu da se u drugom tromjesečju stanje poslovnog ciklusa pogoršalo u odnosu na prvo tromjesečje. Pad CEIZ indeksa upućuje, kažu, i na to da je oporavak BDP-a u prvom tromjesečju (u odnosu na zadnji lanjski) bio privremenog karaktera te da u drugom kvartalu nije izgledan pozitivan predznak. Istodobno, prema upravo objavljenoj anketi Hrvatske udruge banaka, analitičari šest vodećih banaka u prosjeku za 2014. prognoziraju pad BDP-a od 0,7 posto.

Nisu ih 'ponijele' vijesti o oporavku BDP-a EU i pozitivni učinci potražnje iz EU na naše gospodarstvo. Na korekcije očekivanja (nabolje) nije ih ponukao ni nešto pozitivniji ton ekonomskih pokazatelja u posljednjih nekoliko mejseci. Šestorka je uglavnom ostala pri ranijim prognozama, ističući da će pozitivan doprinos BDP-u dati samo izvoz robe i usluga (u prosjeku 2,2%). To znači i da, suprotno Vladinim najavama, ne računaju s oporavkom investicija, čiji skroman oporavak očekuju tek dogodine. Ove godine izostat će i oporavak kreditne aktivnosti, kao i ostvarenje planirane fiskalne prilagodbe.