Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je nedavno objavljenu preliminarnu procjenu o međugodišnjem padu gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj (i) u trećem tromjesečju ove godine.

U odnosu na isti lanjski kvartal BDP je zabilježio realni pad od 0,5 posto, a najveći uteg bile su mu potrošnja kućanstava i investicije, dvije sastavnice koje su i u prethodnih uzastopnih 11 kvartala pada bile glavni krivci što ne uspijeva izroniti iz negativne zone. Investicije u fiksni kapital komponenta su BDP-a koja je u odnosu na treći kvartal lani potonula najjače, za 3,6 posto, dok je osobna potrošnja u tri ljetna mjeseca ove godine realno bila 1,1 posto slabija nego lani. No, kako je udjel potrošnje kućanstava u BDP-u daleko najveći, tako je i njezinih minus 1,1 posto imalo nešto veći negativan doprinos BDP-u negoli smanjenje investicija za 3,6 posto.

Kako je istaknuo Marko Krištof, ravnatelj DZS-a, glavni razlozi pada BDP-a su smanjenje obujma u djelatnosti graditeljstva te u poljoprivredi koja je ove godine diljem Europe bila u dosta lošem stanju. Naročito je, kaže, bio slab urod maslina i grožđa. Među važnijim razlozima pada, promatrano po djelatnostima, Krištof je naglasio i smanjenu proizvodnja energije, i to ponajprije zbog smanjenja potražnje tijekom ljeta, i to ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama okruženja. Nasuprot tome, prerađivačka industrija zabilježila je rast, ali je on bio dovoljan samo za ublažavanje ukupnog pada. Isto se može reći i utjecaj inozemne potražnje nasuprot domaće. Zahvaljujući većoj stopi rasta izvoza robe i usluga u odnosu na rast uvoza (4,1 prema 3,2 posto), neto inozemna potražnja imala je pozitivan doprinos BDP-u (za 1,1 postotni bod).

U ljetnom kvartalu to je većim dijelom odraz turističke sezone, odnosno izvoza usluga. Kako je istaknuo Krištof, u strukturi ukupnog izvoza u trećem tromjesečju izvoz onih turističkih je čak 58,4 posto.No, time je samo djelomično amortiziran uteg smanjenja domaće potražnje (s negativnim doprinosom BDP-u od 1,6 postotnih bodova). Ako je suditi prema prvim pokazateljima investicijskih aktivnosti u četvrtom kvartalu, od te komponente ni u posljednja tri mjeseca ne treba očekivati pozitivan doprinos BDP-u.

S jedne strane na to upućuje statistika građevinskih radova, ali istog su predznaka i signali o državnim investicijama. Naime, podaci o izvršenju proračuna središnje države u listopadu sugeriraju dodatno usporavanje investicija. U listopadu su (neto) investicije iznosile tek nešto više od 200 milijuna kuna, dok su u istom mjesecu lani premašivale pola milijarde. U prvih deset mjeseci su, pak, u odnosu na lani zaostajale za oko 820 milijuna kuna, a sadašnjim tempom proračunske bi investicije do kraja godine mogle produbiti pad na (više od) milijardu kuna. Nažalost, to znači i dodatno pogoršanje strukture rashoda.