Sve do svibnja ovogodišnja je statistika sugerirala da bi se industrijska proizvodnja mogla odlijepiti od stagnacije. No nakon što se već peti mjesec pokazao više-manje stagnantnim (+0,2%), s lipnjem se polugodišnji pozitivan predznak obujma proizvodnje dodatno istopio.

U odnosu na lanjski lipanj, prošli mjesec pala je zamjetnih 5,6%, dok je na mjesečnoj razini (sezonski i kalendarski prilagođeno) volumen oslabio 2,2 posto. 

Drugi kvartal tako je ukupno bio 0,8 posto slabiji nego lani, a na polovici godine rast proizvodnje opet se sveo ispod jedan posto (0,9%), iako je u prvom tromjesečju bio na solidnih 2,7, a u prva četiri mjeseca i 2,8 posto.

Od glavnih industrijskih grupacija u lipnju je proizvodnja bila veća nego lani samo u kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju (pri čemu je proizvodnja pića porasla 4,5%), dok je u ostalima zabilježen pad, a najizraženiji, gotovo za petinu, bio je kod kapitalnih dobara. U prerađivačkoj industriji, koja u strukturi proizvodnje čini nešto više od četiri petine, lipanjski volumen proizvodnje pao je čak 6,8 posto, pri čemu je od ukupnog broja djelatnosti (24) minus zabilježen u dvije trećine. 

Najveći pad, za gotovo 50%, odnosi se na brodogradnju. Njoj su i mimo recentnih zbivanja s Uljanik grupom svojstvene veće oscilacije, ali je u sektoru i polugodišnji obujam gotovo prepolovljen.

Nasuprot tome, kod duhanskih proizvoda je i uz lipanjski minus od čak 30 posto polugodišnja proizvodnja 5% veća nego lani. Slično vrijedi i za farmaceutiku i proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda; unatoč lipanjskom padu od oko 17% ove godine one su ukupno u plusu, premda za skromnijih 1,7 i 1,8%.

Kod naftnih derivata, pak, gotovo 10-postotni lipanjski godišnji pad znatno je manji od kumulativnog koji se u prvom polugodištu očituje u više nego prepolovljenoj proizvodnji (-57%). 

Među sedam djelatnosti s godišnjim povećanjem u lipnju je npr. proizvodnja namještaja (10,6%) koja je time u prvom polugodištu dosegnula rast od 5%. Od djelatnosti sa značajnijim udjelom u ukupnoj industriji ostaje primijetiti da, primjerice, u kategoriji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (s oko 6% udjela) proizvodnja bilježi solidan rast i u lipnju (4,5%) i u prvih šest mjeseci (7,5%), što je dijelom zacijelo odraz bolje situacije u Petrokemiji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Razmjerno velike oscilacije industrijske proizvodnje u nas su uobičajene, ali u konačnici analitičari za 2019. očekuju razmjerno skromnu, ali pozitivnu stopu, s podrškom rastu slijedom solidne domaće potražnje, ali i utezima poput i dalje slabe konkurentnosti te usporavanja rasta glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.