Ažurirane makroekonomske projekcije za ovu godinu, koje je Vlada predstavila u okviru novog Programa konvergencije, samo su još jednom potvrdile koliko se raznim ekonomskim prognozama skratio “rok trajanja”.

Najdrastičnije se to pokazuje na revidiranoj procjeni prosječne stope inflacije. Posljednja službena projekcija Vlade, iz vremena donošenja državnog proračuna za 2022., stara je jedva pola godine, a u odnosu na tada predviđanih 2,6 posto očekivana stopa inflacije sad je triput veća. Vlada, naime, računa na rast potrošačkih cijena od čak 7,8 posto, pokazujući se znatno opreznijom od Hrvatske narodne banke. HNB-ova nedavno iznesena nova prognoza o prosječnoj inflaciji od 5,4 posto sad se čini zapravo optimističnom.

Rat u Ukrajini praćen dodatnim poremećajima dobavnih lanaca i energetskom krizom pojačao je inflatorne pritiske s odrazom na cijene energenata, transporta, hrane, ali i niza drugih sirovina i industrijskih roba.

Od iduće godine očekuje se usporavanje inflacije, no imajući u vidu tzv. bazni efekt velikog ovogodišnjeg rasta cijena, predviđeno usporavanje na 3,7 posto dogodine te na 3,5 posto u 2024. za građane zasigurno ne zvuči obećavajuće. Još jesenas su, osim nižeg rasta cijena u ovoj godini, za prve dvije godine od prelaska Hrvatske na euro računalo se sa stopama od 2,3 i 2,2 posto.

S obzirom pak na projekcije rasta prosječnih bruto plaća (zaposlenih u pravnim osobama), hrvatske građane očito čekaju barem dvije-tri godine pada standarda, iako Vladine projekcije sugeriraju da bi dogodine mogao početi blagi oporavak realnih dohodaka.

Prema računicama Ministarstva financija, naime, za ovu godinu očekuje se rast bruto plaća za prosječno 6,3 posto (nasuprot 7,8-postotnom rastu cijena). U prvoj godini eura trebale bi rasti u prosjeku 3,8 posto ili neznatno iznad stope inflacije, a u 2024. oko 3,5 posto, što je jedan postotni bod više od očekivanog rasta cijena.

Manje iznenađenje donijela je Vladina revizija očekivanog gospodarskog rasta, iako se i u tome trenutno pokazuje konzervativnijom od središnje banke. Umjesto rasta po stopi 4,4 posto, na koliko je jesenas bio procjenjen rast BDP-a, očekivanja su svedena na tri posto realno u ovoj godini, uz predviđanje ubrzanja na 4,4 posto dogodine.

Uz tradicionalno značajan doprinos osobne potrošnje u strukturi BDP-a, ostaje primijetiti da su očekivanja rasta potrošnje u odnosu na prvotne projekcije za ovu godinu smanjena sa 3,2 na 1,4 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Istodobno, slijedom paketa antiinflacijskih mjera, procijenjenog na gotovo pet milijardi kuna, zatim povećanih materijalnih i troškova za izbjeglice, te konačno ovotjednog dogovora sa sindikatima državnih i javnih službi, kod državne potrošnje očekuje se veći rast nego što se planiralo pri donošenju državnog proračuna. Umjesto tadašnje projekcije o nešto više od dva posto sad se računa na rast državne potrošnje od 3,3 posto.

A premda je i predviđena stopa rasta investicija po novom prepolovljena (sa 12 na 5,8 posto) u ovoj, ali i u idućih nekoliko godina investicije javnog i privatnog sektora trebale bi biti glavni pokretači rasta. Njihov doprinos rastu BDP-a ove godine u Ministarstvu financija procjenjuju na 1,2 postotna boda.

Pojedinačno gledano, doduše, slijedom očekivanja 7-postotnog rasta izvoza robe i usluga (nešto manje od 5 posto kod roba i više od devet posto kod usluga) doprinos izvoza BDP-u trebao bi biti znatno veći nego investicija (oko 3,5 postotna boda). Međutim, s obzirom na dosta visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva, ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić kaže kako će “neto doprinos neto izvoza biti blago pozitivan ove godine, a blago negativan ili neutralan u naredne tri”.

Deficit u okviru Maastrichta

Unatoč smanjenim očekivanjima gospodarskog rasta i povećanju rashoda zbog povelikog paketa cjenovnih amortizera Vlade te proračunskog “ceha” koji proizlazi iz sporazuma o povećanju osnovica plaća za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama, u Katančićevoj računaju da će deficit proračuna na razini opće države i ove godine ostati u okvirima Maastrichtskih tri posto BDP-a. Nakon što je prošla godina zaključena s manjkom (prema europskoj metodologiji ESA 2010) od 2,9 posto, ove godine on bi se trebao i blago smanjiti, na 2,8 posto BDP-a, a u naredne dvije godine i na 1,6 posto.

U Ministarstvu financija zbog svih navedenih okolnosti trenutno pripremaju rebalans koji bi se na Vladi trebao naći, prema ministru Mariću, za dva-tri tjedna. Prema svemu sudeći manjak na razini središnjeg proračuna, koji je originalnim planom bio predviđen na 9,3 milijarde izgledno će se povećati za nekoliko (oko tri) milijarde kuna, dok se na razini opće države predviđa za oko milijardu kuna veći manjak u odnosu na prošlu godinu.

Putanja duga

Kad je posrijedi javni dug, i ove godine projekcije upućuju na nastavak silazne putanje njegova udjela u BDP-u. Marić je s tim u vezi podsjetio kako je Hrvatska četiri godine prije korona krize imala stabilan trend pada za kojih razina duga smanjila za čak 12 postotnih bodova, a nakon što je u prvoj godini pandemije uslijedio jednokratni skok za čak 17 postotnih bodova BDP-a (na 87,3 posto), već lani je zabilježen veći pad razine duga nego što očekivalo. Prošla je godine on ponovno sveden ispod 80 posto (na 79,8 posto), a u godinama koje slijede ministar najavljuje nastavak silazne krivulje. Ove godine udjel javnog duga trebao bi se spustiti na nešto iznad 76 posto, dogodine ispod 72, a u naredne dvije godine ispod 69 odnosno 67 posto BDP-a. No, višegodišnji horizonti predviđanja u protekle su se dvije godine pokazali ne baš pouzdanim orijentirom, a kad su posrijedi rizici ostvarenja trenutno ipak prevladavaju oni negativni.