Na pragu ulaska u Europsku uniju Hrvatska je u petoj godini recesije u kojoj će pad gospodarstva iznositi 0,4 posto, a naznake oporavka mogu se očekivati tek iduće godine, kada bi ekonomija mogla dosegnuti 1,5-postotni rast, predviđa nam Svjetska banka.

Unatoč optimizmu zbog članstva u EU u srpnju, domaća ekonomija koja se već bori sa strukturnim problemima osjetit će negativne posljedice kroz djelomični gubitak tržišta Cefte, ali i padom eurozone. "Postoji rani signal izlaska iz najdublje recesije; građevinarstvo pokazuje trend rasta u zadnja dva kvartala, a industrijska proizvodnja stagnira. Zasad nema pomaka u segmentu trgovine i tu se ne može očekivati veći doprinos rastu", istaknula je ekonomistica Svjetska banke u Zagrebu Sanja Madžarević-Šujster. Doprinos stiže jedino od turizma, ali iako je broj noćenja dosegnuo pretkrizne godine izostao je rast potrošnje. Posebno zabrinjavajućim vide nezaposlenost koja je dosegnula 16,3 posto.

"To je kritična vrijednost koja oporavak i politike prema oporavku čini još nužnijima", rekla je Madžarević-Šujster. Premda pozitivnim ocjenjuju prve sramežljive korake prema fiskalnoj štednji, u Svjetskoj banci ne očekuju da će se planovi Vlade ostvariti u 2013. prvenstveno zbog najavljene konsolidacije u zdravstvu ako se ne provede rebalans proračuna. "Prostor za fiskalnu konsolidaciju postoji i to na rashodnoj strani proračuna jer Hrvatska mora povratiti investicijski kreditni rejting budući da trenutno povoljne prilike na tržištima kapitala neće trajati još dugo", poručila je ekonomistica Svjetske banke. Premija rizika za Hrvatsku trenutno je oko 250 baznih bodova, no brzo bi se mogao vratiti na 400 bodova, na što treba na vrijeme računati. Ministar financija Slavko Linić, inače, upravo se sprema na novo srpanjsko zaduženje države od sedam milijardi kuna izdavanjem obveznica domaćim investitorima.

U zadnjem kvartalu godine bilo je najavljeno još jedno zaduženje, no tu je mogućnost ministar u međuvremenu otklonio. Sanja Madžarević-Šujster osvrnula se i na preporuku Europske komisije da Hrvatska ima mogućnost proširenja porezne baze na sivu ekonomiju. Slika se mijenja kad se u porezno opterećenje uračunaju neporezni nameti, poput komunalnih i komorskih doprinosa, pa je tada porezna presija do pet postotnih bodova viša nego u novim članicama EU. "Prostora za dizanje poreza nema, ali ima za modernizaciju poreznog sustava", rekla je. Secirajući pojedine dijelove ekonomije, u Svjetskoj banci kažu da su se direktna strana ulaganja blago oporavila iako su na niskoj razini, ali još nedostaju greenfield investicije. Zato je od 2008. u uzletu javni dug koji je sa garancijama dosegnuo 70 posto BDP-a (55 posto bez garancija) što se može ocijeniti kao kritična razina.