Povećanje procjene rasta hrvatskog gospodarstva od strane Europske komisije na 3,1 posto u ovoj godini nije iznenadilo domaće analitičare, koji također očekuju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 3 posto, što bi bio njegov najveći rast od 2007. godine.

Europska komisija u ponedjeljak je u zimskim ekonomskim prognozama podigla procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 2,5 na 3,1 posto, dok za iduću godinu predviđa skromniji rast od 2,5 posto.

"To je manje-više u skladu s očekivanjima. Vidimo da su prognoze EK o gospodarskom rastu vrlo slično prognozama domaćih analitičara, kao i da je glavni pokretač rasta domaća potražnja s istim glavnim čimbenicima koji će utjecati na to, znači porezna reforma i vrlo povoljni uvjeti financiranja na tržištima", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

Procjene Komisije o rastu BDP-a u 2017. godini kreću se unutar raspona očekivanja domaćih analitičara, čije se procjene kreću između 2,7 i 3,5 posto.

Najveći rast, 3,5 posto, očekuju analitičari Addiko banke, dok rast od 2,7 posto očekuju u UniCreditu.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će gospodarstvo u 2017. porasti oko 3 posto.

Vlada je nešto optimističnija, pa je proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Ostvare li se procjene o rastu BDP-a većem od 3 posto, bio bi to najveći skok gospodarstva od 2007. godine, kada je poraslo 5,2 posto.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Očekuje se rast potrošnje i zapošljavanja

Komisija očekuje rast osobne potrošnje u Hrvatskoj ove godine od 3,4 posto, posebice zbog smanjenje poreza. Također se očekuje rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnih financijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. Fondovi EU-a također bi trebali dati dodatni poticaj javnim investicijama.

EK procjenjuje da će ove godine ukupne investicije u hrvatsko gospodarstvo porasti za 5,2 posto, nakon lanjskih 4,2 posto, dok bi iduće godine rast investicija trebao biti i veći – za 5,8 posto.

Očekuje i smanjivanje stope nezaposlenosti, koja bi u ovoj godini trebala pasti na 10,8 posto, s lanjskih 12,8 posto. Zasposlenost bi, pak, ove godine trebala porasti za 2,1 posto, nakon lanjskih 1,9, dok bi u idućoj godini mogla dodatno porasti za 1,6 posto.

BDP raste, javni dug pada

Zrinka Živković-Matijević pozitivnim u EK prognozama ističe i procjene o deficitu proračuna i udjela javnog duga u BDP-u, koji su u silaznoj putanji.

Komisija, naime, očekuje da će deficit proračuna opće države, nakon lanjskih 1,8 posto, ove godine iznositi 2,1 posto, a iduće ponovno 1,8 posto BDP-a. Rast deficita predviđa se zbog smanjenja poreznih prihoda.

Nastavlja se i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u te se za prošlu godinu taj udjel projicira na 84,1 posto, dok bi se ove godine trebao smanjiti na 83, a sljedeće na 81,3 posto.

Rizik za ove procjene rasta, poručuje Komisija, uglavnom je povezan s mogućim pogoršanjem vanjskog okruženja i stezanjem monetarne politike. S druge strane, pozitivan trend u izvozu roba i u turizmu trebao bi se nastaviti ove i sljedeće godine.

"Iz svega ovoga, jedino upozorenje može se iščitati iz donekle značajnog pogoršanja strukturnog deficita i visoke ovisnosti o uvozu, koja reflektira nisku konkurentnost i uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva, a koji umanjuju pozitivne učinke neto potražnje", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Dodaje kako strukturni deficit upozorava na činjenicu da bi u slučaju pogoršanja vanjskog okruženja ili bitnih pogoršanja na tržištu, problem javnih financija ponovno došao u fokus, odnosno da bi došlo do pogoršanja deficita i možda povećanja javnog duga.

"Poruka najnovijih EK procjena je: i dalje radite na poboljšanju fiskalne pozicije u smislu fiskalne konsolidacije, ne samo na prihodnoj nego i rashodnoj strani proračuna, i smanjite ovisnost o uvozu povećanjem konkurentnosti'", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

Rast hrvatskog BDP-a iznad prosjeka EU

Zahvaljujući ubrzanju rasta gospodarstva u drugoj polovini prošle godine, Komisija je povećala i procjenu rasta za 2016 s prethodnih 2,6 na 2,8 posto.

Taj zamah trebao bi se nastaviti i u 2017., pa bi rast gospodarstva trebao biti veći od prosjeka u Europskoj uniji (EU), s obzirom da u ovoj godini Komisija očekuje rast u EU od 1,8 posto.

Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto, i Luksemburg, 3,8 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto, dok najmanji rast EK u ovoj godini očekuje u Italiji – 0,9 posto.