Osiguravatelji spremni za isplatu šteta od potresa: Objavljeni detalji o prijavama, rokovima i uvjetima

Autor: Tomislav Pili , 31. prosinac 2020. u 11:00
Kolike isplate šteta čekaju osiguravatelje još je nemoguće procijeniti/IGOR KRALJ/PIXSELL

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ne očekuje da bi štete od potresa dovele do ugrožavanja likvidnosti i solventnosti osiguratelja.

Unatoč golemim razaranjima koje je izazvao potres u Petrinji i Sisku, osiguravajuće kuće u Hrvatskoj vrlo su dobro financijski kapitalizirane i spreme na ovakve događaje.

Kako je poručio Hrvoje Pauković, direktor krovne osiguravateljne udruge Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), osiguratelji će izvršiti isplate osigurnina po policama osiguranja od potresa u najkraćem mogućem roku.

Izrazivši sućut obiteljima preminulih, Pauković je pozvao sve pogođene potresom koji imaju ugovor o osiguranju imovine (građevinski dio, stvari kućanstva) s uključenom dopunskom opasnošću od potresa da se obrate svom osiguratelju i prijave štetu.

Mali broj osiguranja

Na pitanje koliki je udjel osiguranika s područja Sisačko-moslavačke županije u ukupnoj premiji osiguranja imovine, Pauković je kazao kako HUO točnim podacima po županijama ne raspolaže, no upozorio da je i na razini cijele Hrvatske relativno malen broj osiguranja od potresa, posebice osiguranja zgrada.

Pri tom je naglasio kako se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi. „Premija osiguranja imovine u proteklih 10 godina bilježi tek vrlo blagi trend rasta u Hrvatskoj, pa je tako u 2019. iznosila 48 eura po stanovniku što je gotovo četiri puta manje od EU prosjeka koji je te godine iznosio 174 eura“, naglasio je Pauković.

48

eura po stanovniku iznosila je u 2019. premija osiguranja imovine u Hrvatskoj što je četiri puta manje od EU prosjeka

„Važno je istaknuti kako što veći udio osiguranja u društvu i gospodarstvu smanjuje financijski teret države u sanaciji šteta. U tom smislu, državna tijela zadužena za upravljanje imovinom vlastitim bi primjerom ugovaranja osiguranja imovine mogli dodatno potaknuti građane i gospodarstvo na sklapanje odgovarajuće osigurateljne zaštite.

Iz navedenih razloga potrebno je pristupiti cjelovitom i primjerenom reguliranju osiguranja imovine od strane vlasnika te upravitelja zgrada od odgovornosti i putem Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada koji je u pripremi“, ocijenio je Pauković.

Dobro upravljanje rizikom

Kolike isplate šteta čekaju osiguravatelje još je nemoguće procijeniti. No, za štete iz zagrebačkog potresa u ožujku isplaćeno je do 30. studenog 237,5 milijuna kuna, a procjenjuje se da će biti isplaćeno još 150 milijuna kuna, kazao je Pauković.

Hrvatska ganecija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ne očekuje da bi trenutno nastale štete od potresa dovele do ugrožavanja likvidnosti i solventnosti osiguratelja.

„Osiguravajuća društva dobro upravljaju rizikom potresa adekvatnim reosigurateljnim programima te su dobro kapitalizirana. Stabilnosti doprinosi i zadržana dobit koju u ovoj godini osiguravatelji, u skladu s propisanom mjerom Hanfe, nisu isplatili dioničarima već je zadržana u društvima za osiguranje.

Stoga, očekujemo da će osiguratelji nastaviti uredno ispunjavati svoje obveze iz ugovora o osiguranju te kao i do sad opravdati povjerenje svojih osiguranika“, ističu iz regulatora.

Pri tome savjetuju korisnike osiguranja koji imaju ugovorenu policu osiguranja nekretnine, a oštećen im je objekt prilikom nedavnih potresa, da se jave svom osiguravajućem društvu ili zastupniku osiguranja, detaljno prouče ugovor o osiguranju i uvjete ugovorene police te da pročitaju posljednje upute Hanfe iz ožujka 2020., kako bi što bolje razumjeli svoja prava.

Hrvatski ured za osiguranje (HUO) priopćio je u četvrtak da su osiguravajuća društva spremna za prijavu šteta uzrokovanih serijom potresa i da je moguća njihova online prijava, te ukazuju da su pojedini rokovi u uvjetima osiguranja instruktivni i zbog nepridržavanja se ne mogu izgubiti prava iz osiguranja.

Izražavajući žaljenje i sućut sa svima koji su pogođeni snažnim potresima na području Petrinje, Siska, Gline i okolice, a osobito s obiteljima preminulih, HUO ističe da su 'hrvatska osiguravajuća društva u stanju pripravnosti i na raspolaganju za prijavu šteta uzrokovanih serijom potresa'.

Štete nastale uslijed potresa moguće je prijaviti online bilo kada i u bilo koje vrijeme, uz preporuku da se unaprijed pripreme fotografije oštećenja kako bi se proces prijave ubrzao, kažu u HUO-u. Svi koji su sklopili ugovor o osiguranju imovine (građevinski dio, stvari kućanstva) s uključenom dopunskom opasnošću/rizikom od potresa mogu se obratiti svom osiguratelju i prijaviti štetu koju će osiguratelj rješavati u sukladno ugovorenim pokrićima i zakonom i ugovorom određenim rokovima.

'Svi osiguratelji u RH spremni su operativno zaprimiti zahtjev i riješiti ga u za to predviđenom zakonskom roku. Za komunikaciju prema osigurateljima dostupne su i njihove internet stranice, adrese elektronske pošte te info telefoni pojedinih društava za osiguranje, a Hrvatski ured za osiguranje i u narednom razdoblju, zbog protuepidemioloških mjera na snazi, preporuča korištenje on-line prijave šteta', kaže se u priopćenju.

„Žao nam je zbog straha i štete koju su pretrpjeli naši građani, a posebice zbog ljudskih žrtava na području Siska, Petrinje, Gline i okolice', kažu osiguravatelji. Ujedno ukazuju da su pojedini rokovi koji se navode u uvjetima osiguranja (rok od tri dana za prijavu štete) instruktivne prirode te zbog njihovog nepridržavanja ne može doći do gubitka prava iz osiguranja ili bilo kakvih štetnih posljedica za osiguranika.

Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranja u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući od trenutka kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. No, ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan, kažu u HUO-u.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje naglašavaju potrebu podizanja svijesti građana za osiguranjem općenito, a posebno za osiguranjem imovine. Naime, kako navode, velik je nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s drugim EU-ovim zemljama, posebno imajući na umu da se Hrvatska uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi.

Komentirajte prvi

New Report

Close