Europska unija nije se najbolje snašla na početku pandemije koronavirusa – umjesto solidarnosti, članice su se zatvarale unutar svojih granica i ograničavale opskrbu medicinske opreme. No, svi su svjesni da bez zajedništva nema izlaska iz ove krize.

O tome može li Europa prevladati svoje tradicionalne podjele sjevera i juga, tzv. štediša i onih koji se percipiraju rastrošnima, tko će garantirati za nova zaduženja i kako je zapravo Bruxelles zamislio put oporavka razgovaramo s voditeljem predstavništva Europske komisije u Zagrebu Ognianom Zlatevim.

EK je predstavila prijedlog oporavka do 2027. težak 1,85 bilijuna eura, uključujući 750 milijardi u novom instrumentu. Koji su glavni stupovi prijedloga?
Za početak treba reći da ponovno pokretanje gospodarstva ne znači povratak na status quo prije krize uzrokovanom koronavirusom, već napredak. Nastalu štetu popravit ćemo na način da ujedno ulažemo u svoju dugoročnu budućnost. Tri su glavna stupa budućeg europskog proračuna, koji uključuje i novi instrument EU sljedeće generacije (#NextGenerationEU). Prvi je namijenjen potpori mjera koje članice poduzimaju da bi se njihova gospodarstva oporavila. Drugi stup podupire mjere za poticanje privatnih ulaganja i potporu poduzećima u teškoćama dok je treći namijenjen jačanju ključnih programa EU-a, kao što su program EU4Health, rescEU i program Obzor. Svaki od tih stupova ima i po nekoliko ključnih instrumenata i programa koji imaju za cilj potaknuti ulaganja i reforme ključni za trajni oporavak, povećati gospodarsku i socijalnu otpornost članica te poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju. Primjerice, novi Mehanizam za oporavak i otpornost će biti dostupan svim članicama, ali će potpora biti koncentrirana na one sektore i regije EU-a koje je kriza najteže pogodila i kojima je jačanje otpornosti najpotrebnije. Komisija je predložila da se za taj mehanizam izdvoji proračunskih 560 milijardi eura, a uključivat će instrument za dodjelu bespovratnih sredstava u vrijednosti do 310 milijardi eura i zajmove u vrijednosti do 250 milijardi eura.

Hrvatska bi mogla računati na 10-ak milijardi eura, no o kojem vremenskom horizontu govorimo?
Cilj je da s prvim danom 2021. godine novi dugoročni proračun bude dostupan. Komisija je svjesna koliko su nužne brze reakcije te je predložila izmjenu trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje do 2020., kako bi se već u ovoj godini stavilo na raspolaganje dodatnih 11,5 milijardi eura i time se u najkraćem roku odgovorilo na najhitnije potrebe.

Znamo da su investicije pokretač gospodarstva. Kako ih Komisija misli potaknuti u narednom razdoblju?
Predložili smo povećanje programa InvestEU u iznosu od 15,3 milijardi eura. Prijedlog je i uvođenje novog instrumenta za strateška ulaganja (u okviru programa InvestEU) za koji će biti izdvojeno dodatnih 15 milijardi eura. Cilj je da se samo po tom instrumentu potaknu investicije u iznosu od 150 milijardi eura. Tim novcemm financirat će se ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju kao što su održiva infrastruktura, istraživanje i razvoj, digitalizacija te socijalna ulaganja, a poticat će se i mala i srednja poduzeća.

Iza ideje da se EK jeftino zaduži u ime članica stoji pretpostavka da Komisija može garantirati investitorima povrat, no njezin proračun je za to nedostatan. Implicira li to povećana izdvajanja članica u budućnosti i dovodi li to u pitanje demokratski legitimitet budući da građani nisu glasali za to?
Sredstva za instrument EU sljedeće generacije prikupit će se privremenim podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na dva posto bruto nacionalnog dohotka Europske unije. Koristeći se tim prostorom kao jamstvom, Komisija će svoj snažan kreditni rejting upotrijebiti za zaduživanje na financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi eura. Povećanje gornje granice vlastitih sredstava isteći će kad budu otplaćena sva sredstva i prestanu postojati sve obveze. Ta dodatna prikupljena sredstva otplaćivat će se tijekom duljeg razdoblja u okviru budućih proračuna Unije, s početkom od najranije 2028. do najkasnije 2058. Većim prostorom u proračunu, ulagačima će se pokazati da se u okviru proračuna EU-a u svakom slučaju mogu ispuniti obveze otplate duga. Na taj će način Unija troškove zaduživanja održati na najnižoj mogućoj razini, bez neposrednih dodatnih doprinosa država članica dugoročnom proračunu. Da bi olakšala povrat novca prikupljenog na financijskim tržištima i dodatno smanjila pritisak na nacionalne proračune, Komisija će u kasnijoj fazi financijskog razdoblja predložiti dodatne izvore novih vlastitih sredstava povrh onih predloženih 2018. Naravno, to sve mora proći demokratsku proceduru i odobravanje Europskog parlamenta, Vijeća i sve članice morat će ratificirati izmijenjenu Odluku o vlastitim sredstvima u skladu sa svojim ustavnim zahtjevima.

S obzirom na suspenziju maastriških kriterija u okolnostima borbe protiv pandemije, te na ispunjene zahtjeve, kada bi Hrvatska mogla formalno ući u ERMII, tzv. čekaonicu za euro?
Komisija je aktivirala opću klauzulu o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu kako bi državama članicama omogućila da donose fiskalnu politiku koja im olakšava provedbu svih potrebnih mjera za borbu protiv krize, a da ipak ostanu u okviru pravila Pakta i fiskalnog okvira Unije. Ta aktivacija ni na koji način ne utječe na ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

U preporukama za Hrvatsku, Europska komisija je poručila da je fokus na borbi protiv pandemije i oporavku. Znači li to da su reforme pale u drugi plan?
Oporavak od posljedica pandemije jest prioritet cijele Unije, svih članica, ali jednako tako su i reformski planovi. Primjerice, Komisija kontinuirano spominje učinkovitost pravosuđa i javne uprave u Hrvatskoj. Tako se i u zadnjim preporukama konkretno navodi da Hrvatska treba povećati učinkovitost i kapacitet javne uprave za izradu i provedbu javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini te unaprijediti učinkovitost pravosuđa.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Migrantska kriza i COVID-19 pokazali su da se prva reakcija Europe svodi na izostanak solidarnosti (zabrana izvoza maski i medicinske opreme, npr.) i zatvaranje granica, suspenzija Schengena. Može li Europa iz ove krize izaći jače integrirana, kao primjerice 2012. godine?
Unija se susretala s više kriza u proteklim desetljećima i to različitih razmjera. Brzo učimo i na svaku od njih odgovorili smo s novim instrumentima za jačanje otpornosti Unije. Pokretači europskog oporavka bili su i ostali zajedničke vrijednosti kao što su solidarnost i zajedništvo.