Ekonomski rast u zemljama eurozone, koji je u posljednje vrijeme ojačao pa bi mogao dosegnuti 1,4 posto ove godine, trebao bi osigurati još jednu dobru godinu za srednju i istočnu Europu, smatraju analitičari UniCredita u novoj kvartalnoj analizi.

Bit će to vjetar u leđa izvozu tih zemalja, a niske cijene nafte i politika ECB-a dodatno bi trebala stimulirati kapitalne tokove i održati troškove financiranja niskim. No, među tim zemljama neće biti i Hrvatska, kojoj u 2015. UniCreditovi analitičari predviđaju 0,2 posto pada i sramežljivih 0,8 posto rasta u 2016. 

Sloveniji dobro
"Neće sve zemlje u srednjoj i istočnoj Europi imati benefita u jednakoj mjeri od povoljnih uvjeta", smatra glavni ekonomist za CEE regiju Lubomir Mitov. "Zemlje sa zdravim fundamentima i uznapredovalim reformama uzet će najveći dio kolača u trenutačnoj situaciji", kaže Mitov. Dodaje da se to odnosi na Baltičke zemlje, Poljsku, Slovačku, Sloveniju, Češku i Mađarsku, koje su postale članice EU 2004., te Bugarsku i Rumunjsku, koje su članice od 2007.

Dug i deficit rastu, ne i BDP
U UniCreditu računaju da će tajna uspjeha tih izvozno fokusiranih zemalja biti njihove komparativne prednosti i bliske trgovinske veze s ekonomskom lokomotivom Europe, Njemačkom. Posljedično bi realni rast BDP-a trebao ubrzati na dva do tri posto, osim u Poljskoj, gdje će premašiti tri posto. No, veći rast od toga neće biti realan dok se eurozona ne počne brže oporavljati. Toliko spominjana fiskalna konsolidacija i stezanje remena većini neće biti prioritet u moru likvidnosti u kojem pliva Europa, no ta ocjena ne vrijedi za sve. Odnosi se to zemlje s umjerenim deficitom i javnim dugom u kojima ekonomski rast ubrzava, što ne vrijedi za Mađarsku i Bugarsku.

Prva, uz visok javni dug, i dalje ovisi o stranim investicijama, dok je u drugoj deficit skočio zbog spašavanja jedne privatne banke. Zanimljivo da UniCredit ne spominje Hrvatsku u tom kontekstu, premda su javni dug i deficit države u strmoj uzlaznoj putanji, s koje ih nije skinula ni procedura prekomjernog deficita, a rasta nema sedam godina. Ipak, Hrvatska se izrijekom spominje kad je posrijedi jedan od ključnih rizika koji prijete krhkom europskom putu oporavka, a to je što kad porastu kamatne stope na svjetskim tržištima, scenarijem kod kojeg pitanje nije ako, već kada. 

Udar rasta kamata
"Očekivani skok kamatnih stopa kasnije ove godine od Federalnih rezervi mogao bi donijeti negativne efekte na globalni apetit za rizikom i rezultirati stagnacijom ili preokretanjem kapitalnih tokova u CEE regiji. To bi imalo negativan efekt na zemlje poput Hrvatske, Srbije i Turske koje imaju značajne ekonomske neravnoteže i snažno ovise o stranom kapitalu", upozoravaju analitičari najveće talijanske banke.