Cijene kruha i žitarica u 2020. godini diljem Europske unije značajno se razlikovala među zemljama članicama, pa je prosječna najviša cijena bila dva i pol puta skuplja od najniže, javlja Televizija N1.

Prema podacima Eurostata, kad se cijene u zemljama članicama usporede s prosječnim cjenovnim indeksom Unije koji iznosi 100, rezultati pokazuju da je cijena kruha i žitarica najviša u Danskoj, s indeksom 153, Austriji s indeksom 135, Luksemburgu, Finskoj i Švedskoj, s indeksom 127.

direktorica Žitozajednice

Rast cijena kruha: ‘Sve su to špekulacije, i mi se pitamo do kuda će te cijene ići’

NOVI UDAR NA GRAĐANE

Hrvatskoj se do 1. rujna sprema već treći val poskupljenja, evo što ćemo skuplje plaćati

S druge strane, cijena kruha i žitarica najjeftinije su u Rumunjskoj, s indeksom 56, Bugarskoj s indeksom 67 i Poljskoj s indeksom 70.

Cijena kruha i žitarica u Hrvatskoj nešto je viša od europskog prosjeka i ima indeks viši od 100.

Izvor: Eurostat

Direktorica Žitozajednice, Nada Barišić, za N1 je komentirala kretanje cijena kruha i pšenice. “Imamo sreće što smo imali dobru žetvu s velikim prinosima koji nisu zabilježeni skoro nikad. Imali smo veliku sreću sa žetvom, a uslijedile su visoke cijene otkupa koje su uvjetovane velikom potražnjom za žitaricama na globalnom tržištu. Potražnja iz Kine, suše i klimatske promjene… Imamo situaciju da je u dijelovima Europe žetva podbacila. Mi sa svojim količinama ne možemo utjecati na globalno kretanje cijena. Imali smo dizanje cijena na svjetskoj razini i to je utjecalo na nas”, rekla je Barišić.