Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, u Novom je danu komentirala rast cijena kruha i pšenice kao i uzroke takvog kretanja cijena.

“Imamo sreće što smo imali dobru žetvu s velikim prinosima koji nisu zabilježeni skoro nikad. Imali smo veliku sreću sa žetvom, a uslijedile su visoke cijene otkupa koje su uvjetovane velikom potražnjom za žitaricama na globalnom tržištu. Potražnja iz Kine, suše i klimatske promjene… Imamo situaciju da je u dijelovima Europe žetva podbacila. Mi sa svojim količinama ne možemo utjecati na globalno kretanje cijena. Imali smo dizanje cijena na svjetskoj razini i to je utjecalo na nas”, rekla je Nada Barišić dodajući:

“Mi sa pšenicom imamo dugi niz godina pozitivnu bilancu, proizvodimo više od potreba i to je pozitivno. Sad je problem da je isplativije tu pšenicu kao sirovinu izvoziti, a da se ne može toliko zaraditi njezinom preradom.”

Rast cijena

Inflacija u EU na najvišoj razini u gotovo devet godina, u Hrvatskoj iznad prosjeka

NOVI UDAR NA GRAĐANE

Hrvatskoj se do 1. rujna sprema već treći val poskupljenja, evo što ćemo skuplje plaćati

Uspoređujući cijene kaže da smo prošle godine imali cijenu od kunu i 15 za premium klasu brašna dok je to sad cijena stočne, a cijena premium klase premašuje dvije kune. “Ne pamtimo ovakav skok cijena. Na globalnom tržištu se hrana u svim segmentima traži kao suho zlato”, ističe Barišić za N1.

Hrvatska je među većim potrošačima pekarskih proizvoda: “Kruh je uvijek bila socijalna kategorija kod nas i Hrvatska je među 10 najvećih potrošača kruha po glavi stanovnika. Na jesen dolazi poskupljenje i kruha i brašna jer su vezani uz cijenu pšenice.”

Što se tiče mogućih rješenja, kaže da je Hrvatska premala da bi se othrvala kretanjima globalnog tržišta:

“Nismo više otok za sebe, dio smo globalnog tržišta, ne možemo se othrvati kretanjima na svjetskoj razini. Uspjeli smo požnjeti milijun i sto tisuća tona vrlo dobre kvalitete pšenice, a na kretanje cijena ne možemo utjecati. Nemamo potrebe uvoziti pšenicu. Uvozimo, a to je zabrinjavajuće, proizvode dodane vrijednosti. Kruh i pekarski prozvodi čija cijena uvoza raste iz godine u godinu.”

Na pitanje koliko je kruha na hrvatskom tržištu iz uvoza, Barišić kaže:

“Još većinom jedemo domaće proizvode. Uvozni proizvodi se uglavnom plasiraju kroz trgovačke lance, jeftiniji su, no još uvijek smo više orijentirani prema domaćoj prehrambenoj industriji i na našim policama je većinom domaći proizvod.”

Napominje da se ne zna do kad će trajati trend porasta cijena pšenice, no dodaje da Hrvatska ima dovoljno zaliha:

“Imamo dovoljno, kapaciteti hrvatskih mlinova su preko 2 milijuna tona. Trebalo bi se ulagati u to jer klimatske promjene donose sve veće neizvjesnosti, tu bismo trebali dodatno investirati i osigurati se.”

Na pitanje koliko cijene kruha mogu rasti, Barišić je kazala: “Sve su to špekulacije, i mi se pitamo do kuda će te cijene ići.”