„EU fondovi su važan, ali ne i neupitan izvor financiranja jer će kvalitetno pripremljeni strateški okvir na nacionalnoj i lokalnoj razini, uključivanje korisnika u proces planiranja, te oprez korisnika u planiranju troškova i cijene projekata biti ključni za uspješno korištenje strukturnih i investicijskih fondova nakon što Hrvatska 1. srpnja uđe u Europsku uniju“, glavna je poruka sudionika konferencije „Europski fondovi nakon pristupanja Europskoj uniji – Ususret novoj financijskoj perspektivi“, održane u srijedu, 19. lipnja u prostorijama HGK u Zagrebu.

Konferencija je održana u organizaciji Instituta za razvoj poduzetništva i europske projekte – IRPEU, Hrvatske gospodarske komore i Udruge gradova, a pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske, Ministarstva regionalnoga razvoja i europskih fondova te tvrtke EU PROJEKTI.

Okupljene su na početku pozdravili Veleposlanica Kraljevine Nizozemske, Nj. Ekselencija Stella Ronner Grubačić, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta , urednica portala EU-PROJEKTI.INFO Ariana Vela, koordinatorica Udruge gradova Nives Kopajtich-Škrlec te Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića.

Hrvatske korisnike već od prvog srpnja očekuje preko 450 milijuna eura novca iz strukturnih fondova Europske unije za iskoristiti za projekte samo do kraja ove godine, a do kraja 2020. godine barem milijardu eura svake godine, podsjetila je Dubravka Flinta, načelnica sektora za poslove Nacionalnog fonda pri Ministarstvu financija, što je gotovo 13 puta više novca u odnosu na postojeći program IPA.

Sa strukturom i podjelom strukturnih fondova preko 170 okupljenih iz javnog, privatnog i nevladinog sektora upoznao je Zvonimir Savić, zamjenik direktorice Centra za EU pri HGK, dok su svoja iskustva u radu na EU fondovima, kao i priče o uspjehu Mađarske i Litve podijelili Gabor Kende i Viktoras Sirvydis.

Tijekom dvije panel rasprave, otvorena su i mnoga za Hrvatsku danas iznimno važna pitanja, poput kriterija podjele zemlje na NUTS II statističke regije, ali i samog znanja potencijalnih hrvatskih korisnika o tome što se iz fondova EU može i smije financirati. Dubravka Flinta iz Ministarstva financija najavila je kako će se iz Nacionalnog fonda i dalje moći sufinancirati do 35 posto troškova predfinanciranja projekta, a panelisti su zajedno poručili korisnicima kako moraju kontrolirati troškove svake faze projekta, ali posebno i njegovu cijenu nakon kraja sufinanciranja od strane fondova EU, kako korisnicima projekt ne bi postao veliki financijski teret i u konačnici korisnike doveo do bankrota.

Službeni zaključci konferencije su:

Zaključak 1 – EU fondovi su važan, ali ne i neupitan izvor financiranja projekata jer je za provedbu potrebno imati dobro pripremljenu državnu upravu, strateške dokumente i kvalitetne projekte.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Zaključak 2 – U proces pripreme strateških dokumenata potrebno je pravovremeno uključiti zainteresiranu javnost, a posebno sadašnje i buduće korisnike sredstava. Oni koji provode projekte, znaju kakva ulaganja je potrebno podržati.

Zaključak 3 – Važno je ne zanemariti financijski aspekt projekata, to jest osigurati dovoljno sredstava za njihovo sufinaniciranje kako bi projekti bili provedeni do kraja. Još je važnije osigurati financiranje nakon završetka projekta pogotovo kada se radi o infrastrukturi; izgrađene objekte potrebno je financirati i nakon završetka europskog financiranja.

Zaključak 4 – Važno je ne zaboraviti da su Hrvatskoj, izuzev strukturnih fondova, na raspolaganju i sredstava iz programa Unije, stoga treba raditi na međusektorskoj i međunarodnoj suradnji. Samo kvalitetna partnerstva dovode do rasta, razvoja i napretka.