Izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodi Vlada želi direktore u javnom sektoru staviti pod izravni nadzor Ministarstva financija. To bi joj trebalo omogućiti, kako doznajemo, poglavlje "Financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba osnovanih po posebnim propisima".

Iako je riječ o samo nekoliko novih stranica, to će otvoriti put Linićevim inspektorima da testiraju direktore javnih tvrtki na terenu. Provjeravat će kako direktori raspolažu prihodima i imovinom, kako naplaćuju svoje tražbine, plaćaju li račune na vrijeme te, ako su dobitaši, uplaćuju li dividendu državnom proračunu. Kad je riječ o prihodima, primjerice, direktori moraju osigurati ne samo zakonito, nego i racionalno i ekonomično korištenje prihoda. Utvrđivat će curi li novac, kao u slučaju Plinacra, gdje je sporno bilo oglašavanje. Linićeva Uprava za financijsko upravljanje i unutarnju reviziju nadzirat će trošenje praktički svake kune, ali i plaćaju li se računi u roku. Javni sektor već je dva puta kao generator nelikvidnosti uništio tisuće privatnih tvrtki, pa ako ga na ovaj način Vlada kani držati pod kontrolom, to je za pozdraviti, rekao je Esad Čolaković, direktor menadžerske udruge CROMA. "To je novi korak u nastojanju da se financijska disciplina, ne samo deklarativno, nego i stvarno zaoštri te protegne na javni sektor. On mora biti pod kontrolom, kao i privatni. Ne mogu jedni standardi vrijediti za društva u javnom sektoru, a drugi za ona u privatnom sektoru", kaže Čolaković dodajući da je svojedobno tu ulogu imao SDK, potom Financijska policija, dok danas ne postoji čak ni čvrsto zakonsko uporište da Ministarstvo intervenira svojim nadzorom.

"Dužnost je Ministarstva financija da u ime države kontrolira financijsku disciplinu. Riječ je o uobičajenim načelima i profesionalnim standardima korporativnog upravljanja koje trebaju primjenjivati u svim trgovačkim društvima neovisno o vlasničkoj strukturi", navodi Čolaković. Inspektori u akciji, po novome, bi mogli pregledati cjelokupnu poslovnu dokumentaciju. Ako utvrde da se neracionalno troši novac ili upravlja imovinom, te da je direktor zakasnio s plaćanjem (u roku do 30 dana, iznimno do 60 dana), mogu direktora kazniti s čak 50 tisuća kuna, što će platiti iz vlastitog džepa, a tvrtku i s milijun kuna. Za zakonsku intervenciju, tvrde upućeni, presudan je bio slučaj Janaf. Natezanje oko ulaska Linićevih inspektora u Janaf radi kontrole poslovanja okončano je u pomirljivom tonu: HNS-ov direktor Dragan Kovačević inspektorima je na kraju dao papire. Koliko je natezanje s Kovačevićem inspiriralo Linića, vidljivo je iz ovlasti koje dobivaju inspektori novim zakonom. Pod stalnom paskom naći će se svi koji imaju važnu vlasničku ili osnivačku poveznicu s javnim sektorom, državnom i jedinicama lokalne samouprave, stotinjak tvrtki od posebnog državnog interesa, to su sve ustanove, agencije, bolnice, škole, zavodi… Pola hrvatskog gospodarstva i javnog servisa polagat će račune u pogledu zakonitosti svojeg financijsko-materijalnog poslovanja.

U pogledu visine kazni odvjetnik Mićo Ljubenko je skeptičan. Praksa pokazuje kako se upravo nadrastičnije norme najteže primjenjuju, kaže, i time se dolazi u dvostruki rizik mogućeg neuspjeha takvih normi: prvi je pravni, jer neprimjena normi dovodi do abolicije svih, a drugi je poslovni, jer preoštra norma sputava i ograničava poslovanje."Mnogi će menadžeri, koji bi trebali samostalno odlučivati, svoj rizik pokušati disperzirati na kolektivna tijela (npr. nadzorne odbore) ili će tražiti supotpise drugih rukovodećih osoba. Time će se ugrožavati realizacija ugovorenih rokova, a mnogi će sporni odnosi biti rješavani preformalno npr. putem suda, umjesto da se preuzima razuman poslovni rizik. Pitanje kašnjenja u plaćanju sve je rjeđe stvar subjektivne volje i nesavjesnog postupanja, a sve više potpuno objektivno opravdano", kaže Ljubenko.Menadžeri koji nisu ujedno vlasnici ili suvlasnici, a što je slučaj s državnim tvrtkama, u pravilu nemaju osobni interes u slučaju kašnjenja plaćanja, već je to najčešće objektivno uvjetovano, zaključuje Ljubenko. 

Novo poglavlje Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi 

Obveze 
članak 86.b 
subjekti nadzora dužni su: 
1. poduzimati mjere radi potpune i pravodobne naplate prihoda 
2. osigurati zakonito, racionalno i ekonomično korištenje naplaćenih prihoda 
3. racionalno raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom te novcem, rukovodeći se pažnjom dobrog gospodara 
4. uplatiti ostvarenu dobit ili dio dobiti u državni proračun 
5. u zakonskim rokovima ispunjavati novčane obveze 

Kazne 
članak 88.a 
1. novčanom kaznom od 10.000 do milijun kuna kaznit će se za prekršaj tvrtka (javno poduzeće, komunalno, bolnice, ustanove, zavodi…)  koje ne plati račune u zakonskom roku 
2. za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od tisuću do 50.000 odgovorna osoba (direktor ili predsjednik Uprave) 
3. novčanom kaznom od 50 tisuća do 200 tisuća kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba ako odbije financijski nadzor ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija ili ako onemogući nesmetano obavljanje financijskog nadzora