Hrvatsko društvo za korporativno upravljanje i menadžment održalo je 8. travnja 2026. u hotelu Westin Zagreb poslovni okrugli stol „Od signala do strategije: regulatorni i geopolitički trendovi kao izvor konkurentske prednosti“, okupivši vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja energetike, korporativnog upravljanja i geopolitičkih rizika.

Nakon  otvaranja skupa od strane Roberta Travaša, predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment, uvodni razgovor vodili su Landon Derentz (Atlantic Council) i Sabina Škrtić (Hrvatsko društvo za korporativno upravljanje i menadžment), istaknuvši kako nestabilnost globalnog poretka postaje trajno obilježje poslovnog okruženja te zahtijeva nove profile ljudi koji razumiju širu sliku i znaju kako političke i regulatorne okolnosti utječu na poslovne rezultate.

Domagoj Juričić, savjetnik za upravljanje političkim rizicima, održao je predavanje „Kraj predvidivosti: zašto upravljanje političkim rizicima postaje nova poslovna funkcija“,  te zaključio da ono što se ne riješi za diplomatskim stolom vrlo brzo završi u bilancama kompanija.

U panel-raspravi sudjelovali su Sabina Škrtić, Davor Štern, Josip Lozančić i Ivan Mišetić, uz moderiranje prof. dr. sc. Darka Tipurića. Rasprava je obuhvatila izazove regulatornog pritiska, geopolitičkog nadmetanja i energetske tranzicije, s posebnim naglaskom na strateško pozicioniranje kompanija u uvjetima ubrzanih i višeslojnih promjena. Josip Lozančić je naglasio kako je pitanje regulatorne transparentnosti preduvjet za ravnopravnu tržišnu utakmicu i da se teško porezna transparentnost može gledati ikako drugačije, nego prilika da se za svaki zakon treba izmjeriti učinke kroz neko vrijeme primjene. Ivan Mišetić ističe da dio kompanija još uvijek reagira prekasno i da se čeka da propis dođe na stol, umjesto da se ranije čitaju signali i kroz poslovne udruge, savjetovanja i dijalog s državom pokuša pronaći rješenja koja zadovoljavaju sve zainteresirane strane. Poslovna zajednica mora daleko agilnije usuglašavati svoje stavove.

Istaknuto je kako regulativa sve češće postaje instrument geopolitičkog utjecaja, dok energetska tranzicija otvara pitanje ravnoteže između političkih ciljeva i tržišne održivosti.

Sabina Škrtić naglasila je kako kompanije koje čekaju stabilizaciju geopolitičkih okolnosti zapravo čekaju nešto što se možda neće dogoditi, jer nestabilnost postaje trajno, a ne privremeno obilježje globalnog okruženja: „Vrijeme promatranja je prošlo! Vrijeme institucionalizacije  geopolitike i regulative u korporativnom upravljanju počinje sada!“, istaknula je.

Drugi sudionici su se složili da ključna razlika između uspješnih i manje uspješnih organizacija leži u kvaliteti upravljanja, odnosno u sposobnosti pretvaranja neizvjesnosti u stratešku prednost.

Davor Štern otvorio je jedno od najoštrijih pitanja rasprave: je li energetska tranzicija strateška nužnost koja odgovara na realne tržišne i klimatske potrebe ili politički nametnut proces čije će troškove gospodarstvo tek u potpunosti osjetiti. Upozorio je i na paradoks europske energetske politike – dok SAD i Kina zadržavaju fleksibilnost i stratešku pragmatičnost, Europa bi regulatornim aktivizmom mogla oslabiti vlastitu konkurentsku poziciju.

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Zaključno, prof. dr. sc. Darko Tipurić naglasio je da sustavno upravljanje neizvjesnošću postaje temeljna kompetencija uprava i nadzornih odbora te da organizacije koje razviju tu sposobnost mogu ostvariti održivu konkurentsku prednost u dugom roku .

Okrugli stol potvrdio je kako se suvremeno poslovno okruženje trajno transformira pod utjecajem regulatornih i geopolitičkih promjena te da konkurentska prednost više ne proizlazi primarno iz resursa ili tehnologije, nego iz kvalitete upravljanja. Organizacije koje uspiju pravodobno prepoznati signale iz okruženja i pretvoriti ih u koherentne strategije bit će u poziciji ne samo prilagoditi se promjenama, nego ih i aktivno oblikovati.