Demografske mjere Vlade, koje su prošli tjedan predstavljene na Vijeću za demografsku revitalizaciju, skrenule su pozornost i na dolazak vala novih vrsta financijskih instrumenata za kojima će poduzetnici u Hrvatskoj moći posezati u narednim godinama u Hrvatskoj.

U nizu mjera vrijednih ukupno 685 milijuna eura, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je i jednu u dijelu koji se odnosi na revitalizaciju depopuliranih područja i povratak iseljenika – program zajmova s otpisom glavnice.

Predviđeno je za početak primjene tog programa ukupno 15 milijuna eura, a zajmovi bi bili na raspolaganju mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji se odluče ulagati u iseljene krajeve Hrvatske.

O detaljima naknadno
Detalje tog programa, osim da će se realizirati preko Hamag-Bicroa, Šipić nije iznosio. Iz njegovog ministarstva kazali su nam da će o kriterijima po kojima će se takve kreditne linije odobravati, poželjnim djelatnostima za investicije, broju otvorenih radnih mjesta, te rokovima otplate i visini kredita i dijelu glavnice čije bi otplate poduzetnici mogli biti oslobođeni, moći govoriti tek polovicom iduće godine, budući da će se o konkretnim detaljima tek pregovarati.

Početak primjene ove mjere, kako su nam pojasnili, planira se u drugom polugodištu, a cilj je poduzetnike takvim programom usmjeriti na ulaganja u slabo naseljene krajeve u Panonskoj, Sjevernoj i Jadranskoj Hrvatskoj. Uz detalje oko samog kreditnog programa, slijedi i utvrđivanje točnih lokacija za koja će se moći aplicirati za ova kreditna sredstva.

Takvi zajmovi već su ove godine počeli ulaziti u praksu u Hrvatskoj. HBOR, uz podršku Europskog fonda za regionalni razvoj, prije mjesec dana predstavio je svoju novu kreditnu liniju za projekte u turizmu s takvom opcijom.

Mikro, malim i srednjim poduzetnicima za financiranje ulaganja u rekonstrukciju ili gradnju hotela, kampova i smještajnih i ugostiteljskih objekata omogućeno je podizanje kredita od 250 tisuća do sedam milijuna eura, uz opciju otpisa do 50 posto glavnice.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Sličan model kredita iz HBOR-a najavili su i za ulaganja malih i srednjih poduzetnika u industrijskom sektoru, za modernizaciju proizvodnje i povećanja kapaciteta, koji bi se odobravali u visini do tri milijuna eura, a za početak iduće godine predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo najavio je i predstavljanje i operacionalizaciju još jednog takvog programa, ovaj put za povećanje energetske učinkovitosti.

Taj će se program provoditi u suradnji s poslovnim bankama, a na dispoziciji će biti ukupno 250 milijuna eura uz maksimalnu vrijednost kredita od tri milijuna eura.

Mogućnost djelomičnog otpisa glavnice sadržana je i u HBOR-ovoj kreditnoj liniji “Urbani razvojni fond” namijenjenoj javnom sektoru – općinama, gradovima, agencijama i gradskim i državnim tvrtkama za njihove infrastrukturne i projekte zaštite okoliša i OIE.

I u Hamag-Bicro, preko kojega će se realizirati najavljena “Šipićeva” kreditna linija za iseljena područja, najavili su već ranije slične kreditne linije s mogućnošću primjene otpisa glavnice ako korisnik ispuni propisane kriterije otpisa.

To su mikro investicijski zajmovi, do 30 tisuća eura, koje se provodi u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a koji je fokusiran na projekte za zapošljavanje ranjivih skupina, invalida, osoba starijih od 55 godina, te mlađih u dobi od 18 do 29 godina i osoba bez završenog srednjoškolskog obrazovanja.

Iz Hamag-Bicroa doznaje se da će ta njihova linija, prva s opcijom otpisa dijela glavnice, do 50 posto, korisnicima biti otvorena u prvom tromjesečju 2025., a ukupna planirana alokacija iznosit će 30 milijuna eura.

Ranije je najavljivano i da će sličan model biti korišten i u slučaju malih investicijskih zajmova, do 100 tisuća eura, koje Hamag-Bicro provodi u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i kojima se prioritet daje ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju.

Kao i u prethodnoj kreditnoj liniji, najavljivani su otpisi glavnice do 50 posto iznosa. O takvoj se liniji još se usuglašavaju detalji, a, kako se neslužbeno čuje, i s Ministarstvom gospodarstva se priprema uvođenje modela kapitalni rabat, odnosno otpisa glavnice za poduzetničke kredite.

Taj, za nas novi i inovativni instrument, poduzetnici pozdravljaju, jer će im znatno olakšati povrat investicije i omogućiti bolju konkurentnost, posebice u nestabilnim uvjetima u kojima se trenutačno posluje.

Kombiniranje kredita i bespovratnih potpora iz sredstava EU kroz ovaj model će, prema najavama iz Vlade, biti sve intenzivnija praksa. U pravilu se njihovo povezivanje drži na razini otpisa do najviše polovice iznosa glavnice, a hoće li to vrijediti i u slučaju kredita za gospodarske aktivnosti na depopuliranim područjima Hrvatske, tek će se, dakle, utvrditi.

Naglasak na iseljenike
Ministar Šipić te je kredite za poduzetnike predstavio je kao svojevrstan pilot-projekt, a kako bi on u startu mogao dobiti i nužnu podlogu za realizaciju ulaganja na slabo naseljenim područjima, demografske mjere paralelno s financijskom potporom za poduzetnike koji se odluče na takvu opciju predviđaju i potpore kojima će se pomoći građanima kako bi se odlučili preseliti u te krajeve.

Među ostalim, predviđene su potpore građanima za preseljenje u takva područja radi zapošljavanja, za što će se u prvoj godini primjene ovog programa, u 2025., iz proračuna izdvojiti 1,5 milijun eura, a potpora će se prema najavi ministra Šipića, realizirati putem općina, gradova i županija.

Bolje uvjete za život i rad na takvim područjima nastojat će se osigurati i kroz program osiguranja neometanog prometa, za čije funkcioniranje će iz državnog proračuna s 2,5 milijuna eura subvencija. Naglasak u demografskoj politici stavlja se i na iseljenike, čije privlačenje će dobiti dodatnu pozornost. ovog paketa predviđaju povezivanje iseljenika i poslodavaca, pa će se projekt aktivno provoditi u suradnji s HUP-om, HGK-om i HZZ-om.