Zaradu od kuće s bazenom i četiri apartmana u jednom malom mjestu u središnjoj Istri vlasnici već godinama praktički dijele s organizatorom putovanja koji im šalje goste.

Računica je za domaćine porazna. Od 600 eura, koliko veliki svjetski tuoperator u špici naplati za tjedan dana odmora u njihovom apartmanu s pet kreveta domaćini vide tek 360 eura."Veliki turoperatori uzimaju 35, pa do čak 45 posto od cijene. Istina, s njima smo koliko, toliko sigurni da nećemo biti prazni i da će gostiju možda biti i koji tjedan dulje, ali kad sve zbrojimo, konačna računica nije baš previše u našu korist. Zbog toga smo ove sezone prvi put pokušali jedan apartman puniti sami. Ispalo je da veće razlike nema i da se samo mene pita, dogodine bismo pokušali sami sa sva četiri apartmana.

No, više iz psiholoških, a manje iz matematičkih razloga, roditelji se protive", priča mlada istarska iznajmljivačica.Skupa suradnja s ponajvećim svjetskim turoperatorskim imenima specijaliziranim za privatni smještaj ne samo da odnosi dobar dio potencijalne zarade, nego dovodi u zabludu i turiste. Događa se da strani turoperator na neto cijenu dogradi svoju zaradu, pa kad gost stigne na ljetovanje, otkrije da u susjedstvu postoji sličan apartmanjeftiniji za nekoliko desetaka eura. Dugoročno loše i za iznajmljivača, i za posrednika, i za destinaciju. Neke su jadranske vile s bazenom zbog toga bile prazne i u špici. Moćni strani turoperatori specijalizirani za privatni smještaj  u Hrvatskoj na sličan način rade već desetljećima.

U potrazi za isplativijom poslovnom suradnjom mnogi iznajmljivači okrenuli su se "običnim" agencijama, a posljednjih godina i masovno internacionalnim buking portalima. Takva je suradnja za zimmer frei osjetno povoljnija i na nju obično odlazi 10 do 15 posto cijene. "Samostalno radi možda još 10-ak posto naših privatnih iznajmljivača. Cijena je kratka sezona i popunjenost od samo 40-50 dana. S agencijama i portalima se ona produlji na šezdeset dana, a sa specijaliziranim turoperatorima ponekad i na dvostruko dulje.

No, uz proviziju od 40 posto ispadne da onda mjesec dana radite samo za partnera", kaže Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK. Sve je to tržišni odnos, a uz velike globalne turoperatore ide i određena sigurnost, ali to nije najsretnija kombinacija za naše iznajmljivače.Rješenje bi mogla biti jedinstvena burza smještaja ili banka kreveta. Kompletna ponuda smještaja bila bi tada dostupna online i partnerima i gostima, ažurirala bi se svakodnevno. Informacijski sustav za prijavu i odjavu turista, koji uvodi HTZ i uvezat će tristotinjak TZ-a s oko 60.000 pružatelja smještaja, mogao bi biti polazište za jedinstvenu burzu smještaja, slaže se direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić. "Naš informacijski sustav može poslužiti kao baza za to. Ideja je dobra i spremni smo je podržati", kaže Ivičić.