‘Očevidnik’ onih koji ne prijavljuju radnike i bijela lista uzornih poslodavaca

Autor: Jadranka Dozan , 04. siječanj 2021. u 06:33
Prva asocijacija kod nas za neprijavljeni rad je rad bez ugovora, no, npr. to je i isplata dijela plaće ‘na ruke’/EMICA ELVEĐI/PIXSELL

Uskoro se donosi Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada i Akcijski plan za njegovu provedbu.

Različiti pojavni oblici neprijavljenog rada su zbog štetnih učinaka na radnike, poslodavce i društvo u cjelini, uz postojeće mjere odvraćanja (kazne su i do 100.000 kuna), svako toliko i povod kampanjama protiv tzv. rada na crno.

Posljednja takva provedena je u akciji “Pošten rad, jasna pravila igre” u zadnjem rujanskom tjednu u svim članicama EU, a tad su kod nas državni inspektori u 183 nadzora utvrdili sumnju u počinjenje 42 prekršaja iz područja radnih odnosa.

Uskoro slijedi i donošenje Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenog rada i Akcijskog plana za njegovu provedbu. Nadležno ministarstvo u jednomjesečno je javno savjetovanje uoči Božića pustilo prijedlog programa i akcijskog plana.

Rad bez ugovora o radu, tj. situacije u kojima se radnici uopće ne prijave samo su prva asocijacija na neprijavljeni rad.

No, on uključuje i npr. prijave na pola radnog vremena radnika koji zapravo rade puno radno vrijeme, kao i prijave na puno radno vrijeme, ali uz mininimalne plaće (i isplatu ostatka ‘na ruke’, bez plaćanja poreza, prireza i doprinosa), neisplate prekovremenog ili noćnog rada, nezakonito zapošljavanje stranaca.

3

mjeseca unazad od nadzora za prvo utvrđivanje neprijavljenog rada moguća je presumpcija postojanja radnog odnosa

Sve u svemu, osim što se smatraju oblikom utaje poreza, različite inačice neprijavljenog rada narušavaju tržišno natjecanje među poduzećima, slabe izglede za rast snižavanjem kvalitete poslova, a u društvenom smislu uz sivu zonu tržišta rada vežu se lošiji radni uvjeti (sigurnosni, zdravstveni), manja primanja i općenito “socijalni dumping”.

Prijedlog Nacionalnog programa, uz izravne mehanizme odvraćanja od neprijavljenog rada, predviđa i neizravne.

To, među ostalim, podrazumijeva unapređenje rada i koordinirano djelovanje institucija povezanih s praćenjem neprijavljenog rada, ali i edukacije s ciljem podizanja svijesti o zaštiti radnika i pratećim pravima i prednostima plaćanja poreza u smislu javnih dobara i usluga koje dobivaju u zamjenu za plaćene poreze.

Uz osnaživanje kapaciteta Državnog inspektorata – Inspekcije rada, kao najvažnijeg tijela u borbi protiv neprijavljenog rada, program predviđa intenzivnije povezivanje i osiguravanje protočnosti informacija svih javnopravnih tijela povezanih s neprijavljenim radom, u prvom redu Ministarstva financija (Porezne uprave), ali i svih drugih povezanih tijela (HZMO, HZZO itd.).

U okviru normativnih rješenja za odvraćanje od neprijavljenog rada planira se poboljšanje zakonodavnog okvira koji, uz ostalo, predviđa uvođenje definicije neprijavljenog rada i usklađivanje sustava upravnih i prekršajnih kazni.

Predlaže se npr. i razmatranje uvođenja definicije samozaposlenosti, “kako bi se mogla suzbiti i lažna samozaposlenost, obzirom na to da ona proizvodi niz negativnih učinaka”.

Državni inspektorat bi nakon provedenog nadzora u kojem se utvrdi neprijavljeni radnik zapisnikom o provedenom nadzoru utvrdio razdoblje trajanja neprijavljenog rada ili bi se, ako se početak rada ne može nedvojbeno utvrditi, pozvao na zakonsku presumpciju postojanja radnog odnosa.

Predlaže se zakonska presumpcija od 3 mjeseca unatrag od provedenog nadzora za prvo utvrđenje neprijavljenog/ih radnika, 6 mjeseci za ponovljeno te u slučaju trećeg utvrđenja neprijavljenog/ih radnika osim 6 mjeseci zakonske presumpcije rada dodatno bi se izrekla mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Kada je radnik prijavljen na puno radno vrijeme, a u inspekciji je zatečen da radi neprijavljen kod drugog poslodavca, razdoblje rada kod drugog poslodavca smatrat će se razdobljem u kojem ostvaruje primitak po osnovi drugog dohotka, ističe se.

Među predloženim mjerama je i uvođenje nadzora nadležnog tijela inspekcije rada nad primjenom kolektivnih ugovora s proširenom primjenom u pogledu isplate minimalne plaće, kao i uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena.

Uza sve, u planu je i formiranje “očevidnika poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad”, odnosno kod kojih se ponovljeno utvrdi povreda obveze prijave radnika.

Nasuprot tome, za “uzorne” se predlaže uspostava tzv. “bijele liste” poslodavaca. Ostaje vidjeti kako će se sve te zamisli pokazati u praksi za nekoliko godina.

Komentirajte prvi

New Report

Close