Blagdanska potrošnja u prosincu po prvi će puta premašiti onu iz pretkrizne 2008. godine i, prema procjenama Hrvatske gospodarske komore (HGK), dosegnuti 13,5 milijardi kuna, što je najviša prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podaci.

"Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, potrošnja u prosincu 2018. iznosit će oko 13,5 milijardi kuna, što je porast za čak milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje lani", istaknula je na direktorica Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare u nedjelju u HGK-u.

To je najviša prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podaci, koja će po prvi puta nadmašiti blagdansku potrošnju iz pretkrizne 2008., pri čemu se udarno razdoblje potrošnje očekuje od 19. do 24. prosinca, dodala je.

Ocjenjuje kako je to rezultat rasterećenja plaća i njihova rasta kroz porezne reforme, koji su djelovali na optimizam građana pa tako i na potrošnju.

"Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu", napomenula je Ravlić, dodajući da će svoj doprinos potrošnji dati i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.

"Na godišnjoj razini ipak se još neće oboriti rekordi, odnosno, razina iz 2008. godine. Ako se nastavi trenutna dinamika realnoga rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogla bi se dostignuti razina prije krize, a 2020. godine mogli bismo prestići tu razinu", ocijenila je.

Procjena se temelji na rastu prometa u trgovini na malo, koji kontinuirano raste od 2014. godine, a koji je u prvih devet mjeseci ove godine veći za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39 posto), a slijede ih oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31 posto). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek devet posto, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21 posto ispitanika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najviše (gotovo 40 posto), pod bor je ostavilo igračke, kozmetiku (37 posto), obuću i odjeću (36 posto) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25 posto).

"I ove godine očekujemo slične popise za kupovinu. No, u usporedbi sa zapadnim europskim zemljama, gdje ipak daruju nešto luksuznije poklone, naši su građani ipak više okrenuti praktičnim darovima", napomenula je Ravlić.

Hrvatski trgovci još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju važnost online trgovine, što dodatno pogoršava našu poziciju u globalnoj utakmici, navode iz HGK. Za ilustraciju, online potrošnja u svijetu raste 30 posto godišnje, a u Hrvatskoj je to mršavih 12 posto.