Glavni francuski grad će tijekom petodnevnih razgovora zasuti milijarde mikroplastičnih čestica s neba, po prvoj vremenskoj prognozi  o zagađenju plastikom.

Predviđeni “pljusak” će iznositi od 40 do 48 kilograma slobodno lebdećih plastičnih čestica koji će prekriti Pariz svaka 24 sata.

Ako vrijeme donese jaku kišu, “plastični pljusak” vjerojatno će se udesetorostručiti.

“To bi trebalo usredotočiti pažnju pregovarača”, rekao je Marcus Gover iz australske Zaklade Minderoo koja se bavi istraživanjem plastike.

“Plastične čestice se raspadaju u okolišu, a ovaj toksični koktel završava u našim tijelima gdje nanosi nezamislivu štetu zdravlju.”

Zabrinutost zbog utjecaja plastike na okoliš i ljudsko blagostanje posljednjih godina naglo je porasla zajedno sa sve većim brojem istraživanja koja dokumentiraju njezinu sveprisutnost i postojanost.

U prirodi su višenamjenske mikroplastike – koje su promjerom manje od pet milimetara  – pronađene u ledu blizu Sjevernog pola i u ribama koje plove najdubljim i najtamnijim dijelovima oceana.

Program Ujedinjenih naroda za okoliš procjenjuje da plastični otpad svake godine ubija više od milijun morskih ptica i 100.000 morskih sisavaca, a plavi kitovi koji se hrane filtriranjem konzumiraju do 10 milijuna komadića mikroplastike svakoga dana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Glave u pijesku

Svake minute u ocean se baci plastičnog smeća koliko bi ga stalo u kamion.

U ljudskom tijelu su otkrivene mikroskopske čestice plastike u krvi, majčinom mlijeku i posteljici.

Testovi na životinjama povezuju kemikalije u mikroplastici s povećanim rizikom od raka, reproduktivnim problemima i mutacijama DNK, ali podaci o utjecaju na ljude još nedostaju.

“Plastika o kojoj se najviše trebamo brinuti u našim tijelima vjerojatno je ona između 10 nanometara i jednog mikrometra””, rekao je pedijatar Christos Symeonides iz kliničke dječje bolnice Murdoch u Melbourneu.

“Takva će plastika najvjerojatnije proći kroz biološke membrane u tkiva, uključujući krvno-moždanu barijeru”, rekao je za AFP.

“Tek sada izvlačimo glavu iz pijeska kada su u pitanju zdravstvene opasnosti mikroplastike.”

Vremenska prognoza za Pariz sljedeći tjedan odnosi se samo na značajno veće čestice, uglavnom sintetička vlakna duljine najmanje 50 mikrona.

Za usporedbu ljudska dlaka ima otprilike 80 mikrona (ili 80.000 nanometara) u promjeru.

Metoda koju su razvili istraživači Zaklade Minderoo ne mjeri plastične čestice koje padaju kroz atmosferu u stvarnom vremenu. Temelji se na istraživanjima provedenim u Parizu od 2015. godine, gdje su prikupljani uzorci s različitih lokacija tijekom cijele godine i analizirani u laboratoriju.

Djevičanska plastika

Većina plastičnih čestica koje padaju na parišku površinu potječu od najlona i poliestera, vjerojatno i odjeće.

Druge čestice potječu od guma koje ih posebice otpuštaju prilikom kočenja vozila.

Procjenjuje se da se tijekom cijele godine na području Pariza spusti do 10 tona mikroplastičnih vlakana.

Gustoća “pada plastike” može se povećati deset puta za jake kiše.

Mjerenja koja su obavile druge ekipe potvrdila su ove nalaze u desetak gradova diljem svijeta.

Mikroplastika koja padne na tlo i dalje se može unijeti u organizam ili udisati kad se uskomeša za vjetrovita dana.

Prošle godine se 175 zemalja dogovorilo da će uspostaviti pravno obvezujući sporazum za suzbijanje zagađenja plastikom, s ciljem završetka pregovora do 2024. godine.

Ne očekuju se značajni pomaci na tehničkim pregovorima koji započinju u ponedjeljak, ali glavne političke rasprave uključivat će globalnu zabranu jednokratnih plastičnih predmeta, shemu “onečišćivač plaća” i porez na proizvodnju nove ili “djevičanske” plastike.

Ove politike – čak i ako se potpuno provedu – možda neće biti dovoljne za smanjenje potrošnje, kako procjenjuju stručnjaci i zelene organizacije koje zagovaraju izravno ograničenje proizvodnje plastike.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), na temelju trenutnih trendova godišnja proizvodnja plastike na temelju fosilnih goriva gotovo će se utrostručiti do 2060. godine na 1,2 milijarde tona, dok će otpad premašiti milijardu tona.