Od 1. rujna na snagu su stupile izmjene Zakona o fiskalizaciji, čime je počelo prijelazno razdoblje za veliku reformu – od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati isključivo eRačune.
Porezna uprava time će dobiti potpun uvid u poslovne transakcije u realnom vremenu. Još brojna pitanja čekaju odgovore, a dobar dio poduzetnika sa strepnjom dočekuje ulazak u novu godinu. O tome Poslovni vikend razgovara s Đurđicom Mostarčić, predsjednicom Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore.
Što donosi obveza izdavanja fiskaliziranih eRačuna od 1. siječnja 2026.?
Prije svega, važno je razumjeti da se obveza ne odnosi samo na izdavanje e-računa, nego i na zaprimanje e-računa, što je puno značajnije s obzirom na to da svi oni koji su obveznici poreza na dohodak i dobit trebaju moći zaprimiti e-račune od 1. siječanj 2026. i fiskalizirati ih. Dodatno, oni koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost trebaju od 1. siječnja 2026. moći i izdavati e-račune, a oni koji nisu obveznici PDV-a izdavat će ih tek od 1. siječanj 2027. Nadalje, odmah bih naglasila i da se mijenjaju pravila kod izdavanja i fiskaliziranja računa građanima, fizičkim osobama. Naime, sada će se svi takvi računi trebati fiskalizirati, bez obzira na način plaćanja. Drugim riječima, ako ste do sada izdavali račune kupcima građanima koji su vam plaćali na vaš poslovni račun, sada ćete i te račune morati fiskalizirati, točnije, imati fiskalno rješenje (blagajnu, fiskalni uređaj, programsko rješenje), s certifikatom i prijavljenim poslovnim prostorom u poreznoj upravi.
Kako se poduzetnici mogu pravovremeno i učinkovito pripremiti za nove obveze? Što je potrebno učiniti do kraja 2025.?
Najprije je važno da razumiju kad im počinju koje obveze jer nisu svi poduzetnici isti. Npr. mnogi se paušalisti iznenade kad čuju da i oni trebaju zaprimati e-račune već od 1. siječnja 2026. Da bi to mogli ispravno napraviti, trebaju prije svega izabrati svog IP posrednika i prijaviti ga u Fisk-Aplikaciji, putem e-Porezne, i to do 31. prosinca ove godine. Ako imate obvezu izdavati e-račune već od 1. siječnja 2026., potrebno je preuzeti šifarnik KPD 2025 i početi mapiranje svojih proizvoda i usluga s odgovarajućim KPD oznakama, što je za neke djelatnosti dosta izazovno. Isto tako, potrebno je da ažuriraju svoj ERP sustav (sustav putem kojeg izdajete račune) ili bilo koji drugi način izdavanja računa kako bi bili sigurni da će moći zaista izdati račun (ili e-račun) ispravno. Naravno, bilo bi dobro po mogućnosti testirati cijeli proces prije samog 1. siječnja. Poduzetnici koji će sada fizičkim osobama za plaćanja na poslovni račun trebati izdavati fiskalizirane račune, tzv. F1 račune, moraju nabaviti fiskalno rješenje (ako ga već nemaju), s certifikatom, prijaviti poslovni prostor i pripremiti se za ovaj način poslovanja.
Pitanja su brojna, a Porezna uprava nastoji u jednom posebnom dokumentu koji objavljuje na svojim mrežnim stranicama sažimati sva pitanja i davati odgovore. No, može li se već sada konstatirati da poduzetnici u cijeli proces ulaze nedovoljno dobro informirani?
Prema dostupnim podacima i reakcijama s terena, možemo konstatirati da mnogi poduzetnici još nisu potpuno informirani, a nisu niti tehnički spremni – posebno ovaj dio vezan uz mapiranje KPD oznaka, prilagodbu svojih ERP sustava, razumijevanje samog e-Izvještavanja. Točno je da Porezna uprava redovno objavljuje odgovore u svojim dokumentima i potrebno je pratiti službene stranice, a ono što nas poduzetnici najčešće pitaju je “kada”. Svakako je to velika promjena koja dolazi u hrvatsko gospodarstvo i krajnje je vrijeme da se krene s osnovnim koracima, ako već niste.
Koji su najveći strahovi poduzetnika i obrtnika u kontekstu fiskalizacije 2.0.?
Tehnička složenost i troškovi prilagodbe sustava izdavanja računa. Moramo znati da velik broj poreznih obveznika do sada izdaje račune u wordu, excelu i ne znaju kako izdati e-račun. Prisutan je i strah od kazne zbog mogućih pogrešaka u početku, pogotovo kod KPD oznaka. Primjećujem i nerazumijevanje ispravne fiskalizacije ulaznih i izlaznih e-Računa jer trošimo puno vremena na objašnjavanje da izdavanje e-Računa nije i fisklizacija e-Računa te da postoje još neki dodatni koraci. Moramo znati da ovo što se sada uvodi je nešto čega dosad nije bilo u našem gospodarstvu, tako da je trenutačno velik broj edukacija koje se održavaju po cijeloj Hrvatskoj. Poduzetnici imaju jako puno praktičnih pitanja, na koja im ponekad ni sami IP posrednici ne znaju dati točan odgovor pa teret opet nakon edukacije “padne” na leđa računovođa. Recimo, trebaju li iznajmljivači fiskalizirati račune (ne trebaju ako ne rade preko trgovačkog društva ili obrta), kako će paušalisti izdavati račune B2G iduće godine (kao i do sada), može li na e-Računu pisati npr. naziv usluge “ugostiteljske usluge” (ne može jer se moraju koristiti uobičajeni trgovački nazivi) itd.
Zasigurno je prisutan faktor preopterećenosti, pogotovo računovodstvenih ureda, a mi dodatno tražimo prilagodbe kod IP posrednika, i u računovodstvenim programima. Primjerice, što će mi sada ulazni račun vas kao poduzetnika za servis vozila, ako ne znam na koje se vozilo odnosi. Do sada su to poduzetnici pisali na račun, a sada smo tražili dodatne nadogradnje kod IP posrednika da pri preuzimanju (likvidature, potvrđivanja) ulaznog e-Računa poduzetnik može nadopisati jednu takvu popratnu poruku kako računovodstveni uredi ne bi dodatno trošili vrijeme na zvanje, pisanje e-mailova ili neku drugu vrstu korespondencije samo da bi saznali iznimno važan podatak za nastavak računovodstvene obrade dokumenta. Primjećujemo i povećani upit onih poduzetnika koji su si do sada sami vodili “knjige”, da odustaju od te prakse, traže računovođu, posebno zbog novouvedenog e-Izvještavanja.
Što donosi obveza nomenklature proizvoda – pri izdavanju računa biti će potrebno klasificirati stavke računa (dobra i usluge) prema djelatnostima i vrsti, sukladno Odluci o klasifikaciji proizvoda po djelatnostima?
Nomenklatura zapravo znači uvođenje jedinstvenog šifarnika proizvoda i usluga za sve obveznike izdavanja e-Računa, što znači da će svaka stavka na e-Računu trebati imati ispravnu dodijeljenu KPD oznaku. Iako će se ona koristiti za automatsko usklađivanje podataka u poreznom sustavu, jednim dijelom, naravno, i za statistiku (što je zahtjev Sekcije računovođa HOK-a da se ukinu svi statistički izvještaji koji trenutačno dosta administrativno opterećuju poduzetnike o raznim cijenama u pojedinim granama djelatnosti), neće svaka roba/usluga imati istu KPD oznaku kod svakog poduzetnika te je stvarno izuzetno važno znati koju ćete baš vi KPD oznaku primijeniti. Primjerice, poduzetnik izrađuje vrata i na e-Računu će navesti KPD oznaku 16.25.10 (Prozori, vrata-prozori i njihovi okviri, vrata, dovratnici i pragovi od drva), ali ako poduzetnik prodaje vrata koja nije sam proizveo već ih je kupio i prodaje ih, tada na račun ne iskazuje oznaku 16.25.10, već mora iskazati odgovarajuću oznaku iz područja trgovine.
Kako će u praksi izgledati obveza obavještavanja Porezne uprave o adresi za zaprimanje e-Računa te o ovlaštenju za fiskalizaciju podataka iz e-Računa?
Na portalu e-Porezna potrebno je izabrati FiskAplikaciju i evidentirati izabranog IP posrednika (pod administracija). Važno je napomenuti, da svi oni poduzetnici koji nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost mogu izabrati za svog IP posrednika Poreznu upravu, i to tako da u drugoj aplikaciji, koja se također nalazi na portalu e-Porezna i zove se MikroeRačun, potvrde uvjete poslovanja s Poreznom upravom. To će im omogućiti besplatno zaprimanje e-Računa, njihovo fiskaliziranje, e-Arhivu.
Nakon 1. siječnja 2027. moći će putem te aplikacije također i izdavati e-Račune te ih također fiskalizirati, i to sve besplatno, dokle god nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Važno je znati da se u FiskAplikaciji prijavljuje adresa za zaprimanje računa (to je zapravo vaš IP posrednik ili pristupna točka) putem koje ćete zaprimati e-Račun. Također, potrebno je i postaviti ovlaštenje za fiskalizaciju (dozvola im se također daje putem ovlaštenja u FiskAplikaciji, unosom njihova OIB-a) i sve se to radi pod djelom koji se naziva Administracija. Poduzetnici koji prihvate uvjete aplikacije MikroeRačun, ne trebaju više ništa potvrđivati u FiskAplikaciji.
Nesumnjivo je da će Porezna uprava imati puno veću kontrolu u stvarnom vremenu. Ipak, s obzirom na kratak rok i dosta nejasnoća, smatrate li da bi penalizacija barem u početnoj fazi primjene trebala biti blaža?
S obzirom na opseg promjene i tehničke izazove, vjerujem da će regulatorni pristup podrazumijevati edukativnu fazu i blago pristupanje sankcijama u prvih nekoliko mjeseci, pri čemu bi se fokus trebao staviti na podršku i ispravke prije kažnjavanja. No, zakon je jednoglasno izglasan u Hrvatskom saboru, sa svim kaznama – koje uopće nisu male – i teško da će i inspektori odustajati od propisanih kazni ako ne budete imali fiskalno rješenje za izdavanje računa, ako ne budete pisali “ovo nije fiskalizirani račun” kad u F1 izdajete neki drugi dokument za plaćanje a da nije račun. Zakon propisuje najteže, teže i lakše prekršaje te se iskreno nadam sluhu za gospodarstvo koje će svime ovime biti dodatno dosta pogođeno.
Kako će izgledati izvještavanje o prometu e-Računa putem e-Izvještavanja – postupak kojim se podaci o određenim isporukama, odbijanju i naplati e-Računa dostavljaju u Sustav za fiskalizaciju?
Moguće je izvještavati ručno, putem vašeg ERP-a ili putem izabranog IP posrednika, tako da će na svakom poduzetniku biti odluka kako i kada (unutar propisanih rokova) će izvještavati Poreznu upravu. Prema razgovorima s IP posrednicima, u načelu je dogovoreno da će svi oni izvještavati u ime poduzetnika o nemogućnosti isporuke e-Računa ili o odbijanju e-Računa te je potrebno da svaki poduzetnik isto provjeri sa svojim izabranim IP posrednikom, da bude siguran da će to on i odrađivati u njegovo ime. Najviše problema očekujemo kod naplate e-Računa, o čemu će u pravilu izvještavati sam poduzetnik ili njegov računovodstveni ured, a naplata nije samo novac uplaćen na poslovni račun, već i kompenzacija, cesija, asignacija i dr. Primjerice, ako vam netko plati e-Račun u tri dijela, morat ćete e-Poreznu izvijestiti tri puta o svakoj uplati, kako bi se u konačnici u sustavu Porezne uprave taj račun i zatvorio. Bit će zabavno kad zbog kompenzacije npr. shvatite da ste prijavili plaćanja na pogrešan e-Račun pa će to sve trebati ispraviti. Radimo trenutačno s programerima na rješavanju ove problematike u smislu što jednostavnijeg izvještavanja.
Uvodi se jedinstveni ‘šifrarnik’ za robe i usluge u Hrvatskoj – (KPD) 2025, a pravilna primjena bit će obavezna, uz propisane kazne za nepravilnosti. Koja je praktična svrha te odredbe?
Cilj je učinkovitija kontrola Porezne uprave i jednim dijelom usklađivanje s EU standardima, iako za ovo zadnje nismo kao zemlja sada imali nikakav rok, o čemu smo već sve rekli i u radnoj skupini i putem e-Savjetovanja. Nažalost, nepravilnosti u primjeni mogu dovesti do administrativnih korekcija i eventualnih novčanih sankcija.
Poznati ste i kao ‘Šaptačica poduzetnicima’. Kako ste dobili taj nadimak?
Često su mi poduzetnici znali reći: “Ti sve te zakone i propise znaš objasniti tako da ih i ja napokon razumijem.” Ili “Ti stvarno imaš strpljenja i smisla da nam sve razjasniš.” S vremenom sam primijetila da se taj komentar stalno ponavlja – i postao je svojevrsni opis onoga što radim. Jer, računovođe su doista poput onih ljudi iza kulisa – onih koji šapću igračima na pozornici kad negdje zapnu. Nismo na sceni, ali bez nas predstava ne bi tekla glatko. Pomažemo, vodimo, objašnjavamo, prevodimo zakone i pravila na “njihov jezik” – i radimo to s razumijevanjem, mirnoćom i željom da sve što radite postane jasnije i lakše. Onda je jednog dana, u jednom razgovoru, moj suprug rekao: “Ti si zapravo šaptačica poduzetnicima” i nekako time zaokružio priču. Nadimak nastao iz puno ljubavi prema zvanju računovođe, prema ljudima i prema tom tihom, ali važnom mjestu u poslovnom svijetu: onom iza kulisa, gdje se uspjeh priprema prije nego što zasja na bini, a i onda ga nastavlja pratiti čvrstom i sigurnom rukom.
